- U Hrvatskoj je financiranje razvoja gospodarstva još uvijek prvenstveno vezano na „tradicionalne“ izvore financiranja, poput bankarskih kredita, što i ne čudi obzirom na bankocentričnost hrvatskog financijskog sektora - istaknuo je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj na okruglom stolu pod nazivom Nove mogućnosti financiranja gospodarstva – prilike i izazovi, koji je organizirala HGK u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga.
Na okruglom stolu razmatrala se uloga institucionalnih ulagatelja u razvoju hrvatskog gospodarstva, aktualni trendovi i mogućnosti za snažnije financiranje gospodarstva privatnim kapitalom i putem tržišta kapitala s posebnim naglaskom na održivo financiranje, digitalizaciju i budućnost hrvatskog tržišta kapitala.
Nikola Žunić, specijalist u Direkciji ulaganja, Sektor strategije, iz HBOR-a, pozvao je sve zainteresirane da se jave na poziv Europskog investicijskog fonda.
- HBOR se profilirao u središnju instituciju za razvoj tržišta vlasničkog i kvazi-vlasničkog kapitala u RH i aktivno sudjeluje na tržištu te ulaže u alternativne investicijske fondove. Upravo se ovih dana očekuje objava poziva EIF-a, koji će u suradnji s HBOR-om plasirati 52 milijuna eura u nove fondove. Pozivamo sve zainteresirane na praćenje stranice EIF-a i prijavu s idejama za osnivanje novih fondova - kazao je Žunić.
Na panel raspravi održanoj u sklopu okruglog stola razgovaralo se o novim mogućnostima financiranja gospodarstva i značaju institucionalnih ulagatelja za razvoj gospodarstva. Panelisti su bili: Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Ivana Hatvalić Poljak, predsjednica Uprave NEOS-a, Slaven Bošnjak, član Uprave Allianz ZB, Dinko Novoselec, član društva Feelsgood Capital Partners, i Tatjana Kovač Klemar, voditeljica Odjela za financijsku podršku poduzetništvu i obrtu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Istaknuto je kako sredstva kojim raspolažu alternativni investicijski fondovi rizičnog kapitala (private equity) zadnjih godina značajno rastu, i to velik dijelom kroz europska sredstva (ESIF).
U ukupnoj imovini mirovinskih fondova u Hrvatskoj, alternativna ulaganja zastupljena su sa svega jedan do dva posto, dok je to vani značajno više, iznad 10 posto. U kontekstu prikupljanja kapitala za male i srednje poduzetnike istaknuto je Progress tržište kao multilateralna trgovinska platforma kojom upravlja Zagrebačka burza.
Kod ovakve vrste ulaganja, još uvijek postoji određena suzdržanost od strane tvrtki, jer su u odnosu na tradicionalne vrste ulaganja zahtjevnija za razumijevanje, zbog čega je nužno raditi na edukaciji i podizanju razine financijske pismenosti. Ocjenjeno je da kod starijih generacija vjerojatno i u budućnosti neće biti većeg interesa, ali da bi mlađe generacija mogle više participirati na tržištu kapitala te da će im u budućnosti alternativni oblici ulaganja biti prihvatljiviji.
Komora i udruženja pri HGK koja okupljaju sudionike tržišta kapitala, Udruženje investicijskih i mirovinskih fondova i Grupacija tržišta kapitala, aktivno su uključeni u kreiranje Strategije razvoja tržišta kapitala kroz konkretne prijedloge za unaprjeđenje tržišta. To je i jedno od važnih područja kod priprema za ulazak RH u OECD.
Svjetski tjedan ulagatelja obilježava se od 2. do 8. listopada, a ove godine su u fokusu tri glavne teme: otpornost ulagatelja, kriptoimovina i održive financije, koje su prepoznate kao posebno relevantne s obzirom na trenutne i očekivane globalne tržišne uvjete. Ostale teme su vezane za sprečavanje prevara, osnove investiranja te tehnologija i digitalne financije.