Ovo je bila godina izazova za gospodarstvo EU-a, koje je dodatno oslabilo zbog utjecaja ruskog rata u Ukrajini, slabe globalne potražnje i viših potrošačkih cijena. Nakon vrlo slabog rasta ove godine, možemo očekivati da će se rast u idućoj godini početi skromno oporavljati potpomognut snažnim tržištima rada i kontinuiranim smanjenjem inflacije.
Međutim, još uvijek se suočavamo s vrlo neizvjesnim geopolitičkim krajolikom, koji je sada dodatno pogoršan sukobom na Bliskom istoku. Unatoč našoj otpornosti na uzastopne šokove, gospodarstvo EU-a također se mora nositi s dugotrajnim strukturnim izazovima. Zbog toga je još hitnije da države članice provedu – u potpunosti – reforme i ulaganja navedena u njihovim planovima oporavka i otpornosti, upozorio je Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za trgovinu, predstavljajući danas jesensku gospodarsku prognozu za sljedeću godinu.
Iako je europsko gospodarstvo ove godine izgubilo zamah u kontekstu visokih troškova života, slabe vanjske potražnje i pooštravanja monetarne politike, u Komisiji očekuju da će se gospodarska aktivnost postupno oporavljati u budućnosti.
Predviđa se da će se u 2024. rast BDP-a EU-a poboljšati na 1,3 posto. To je još uvijek korekcija naniže od 0,1 postotni bod ovoga ljeta. Predviđa se da će rast BDP-a u europodručju biti nešto niži i iznositi 1,2 posto.
Inflacija je i dalje u silaznom trendu. Procjenjuje se da je u listopadu u europodručju pala na 2,9 posto u odnosu na vrhunac od 10,6 posto prije godinu dana. To je najniža razina od srpnja 2021. Predviđa se da će se ukupna inflacija u europodručju smanjiti s 5,6 posto u 2023. na 3,2 posto u 2024. i 2,2 posto u 2025. Očekuje se da će se ukupna inflacija u EU-u smanjiti sa 6,5 posto u 2023. na 3,5 posto u 2024. i 2,4 posto u 2025.
Tržište rada EU-a nastavilo je imati dobre rezultate u prvoj polovici 2023., unatoč usporavanju gospodarskog rasta. U drugom tromjesečju stope aktivnosti i zaposlenosti u EU dosegnule su najvišu zabilježenu razinu, a u rujnu je stopa nezaposlenosti ostala na 6 posto radne snage, što je blizu rekordno niske razine.
Komisija očekuje da će postupno ukidanje privremenih mjera povezanih s pandemijom, smanjenje subvencija privatnim ulaganjima i niži neto proračunski učinak energetskih mjera ublažiti pritisak na fiskalnu bilancu zbog nepovoljnijeg gospodarskog okruženja i viših izdataka za kamate. Posljedično, predviđa se da će se deficit opće države EU-a blago smanjiti 2023., na 3,2 posto BDP-a. Glavni pokretač ovog pada bit će značajno smanjenje mjera povezanih s energijom sljedeće godine i njihovo postupno ukidanje 2025.