Naknade su nametnute platformama koje imaju više od 45 milijuna korisnika mjesečno, a namijenjene su pokrivanju troškova provedbe DSA
Više velikih internetskih platformi pokrenulo je pravne postupke protiv naknada koje im je nametnula Europska komisija zbog statusa ‘vrlo velike internetske platforme (VLOP)‘ prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA). Naime, Europska komisija je naplatila najvećim internetskim platformama u Europskoj uniji ukupno 58,2 milijuna eura u nadzornim naknadama tijekom prošle godine, stoji u izvješću koje je Komisija dostavila Europskom parlamentu i državama članicama.
Naknade su nametnute platformama koje imaju više od 45 milijuna korisnika mjesečno, a namijenjene su pokrivanju troškova provedbe DSA u 2025. godini, uključujući troškove ljudskih resursa i administracije, priopćila je Europska komisija.
Iznos koji svaka platforma mora platiti ne smije premašiti 0,05 posto globalne dobiti pružatelja usluga u prethodnoj financijskoj godini.
Pravne tužbe protiv Komisije
Tri velike internetske platforme – Meta, TikTok i Google – zajedno su pokrenule pet sudskih postupaka protiv nadzornih naknada, a svi su još uvijek u tijeku. Njihovi pravni argumenti uključuju tvrdnje o nepravednosti i netransparentnosti izračuna naknada, kao i pitanje jesu li Komisijini postupci u skladu s europskim pravom. Odluka suda mogla bi stvoriti presedan za buduće regulatorne mjere.
Akt o digitalnim uslugama, koji ima za cilj povećati transparentnost i učiniti platforme odgovornima za distribuciju krivotvorenog i nezakonitog sadržaja na internetu, stupio je na snagu krajem 2023., ali je njegova puna primjena na sve internetske platforme započela u veljači 2024. Od 2023. godine Komisija je označila oko 25 ‘vrlo velikih internetskih platformi‘, uključujući Metu, TikTok, Amazon, Shein, LinkedIn i Zalando, koje podliježu strogim regulatornim zahtjevima DSA-a.
Tijekom izvještajnog razdoblja 2024. godine, Komisija je poslala oko 100 zahtjeva za informacije najvećim platformama i otvorila devet formalnih postupaka protiv nekoliko pružatelja usluga. Glavni razlozi za pokretanje ovih postupaka uključuju sumnje u nepoštivanje pravila o moderiranju sadržaja, zaštiti korisničkih podataka te oglašivačkim praksama koje mogu narušavati tržišno natjecanje.
Kako bi osigurala provedbu DSA-a, Komisija je prošle godine zaposlila više od pedeset stručnjaka, uključujući pravne i političke savjetnike, podatkovne znanstvenike, tehnološke stručnjake, komunikacijske službenike, specijaliste za proračun i reviziju te voditelje projekata. Međutim, prema izvješću, postupci zapošljavanja trajali su dulje od predviđenog, što je rezultiralo manjim brojem stalno zaposlenih ugovora nego što je bilo planirano. Osim toga, naknade prikupljene 2023. godine nisu u potpunosti pokrile sve troškove Komisije povezane s DSA-om, što je rezultiralo deficitom od 514.061 eura.
Istrage u tijeku
Nijedna od istraga koje je Komisija pokrenula prema DSA-u još nije zaključena. Najdalje je otišla istraga protiv platforme X zbog navodnog nedostatka transparentnosti i neispunjavanja obveza odgovornosti, a preliminarni nalazi objavljeni su još u srpnju 2023. Moguće sankcije mogle bi uključivati značajne novčane kazne ili dodatne regulatorne mjere ako se utvrdi da je platforma prekršila pravila.
Ove regulativne mjere dolaze u sklopu šire ideje Europske unije da osigura odgovorno poslovanje digitalnih platformi, smanji širenje dezinformacija i zaštiti prava korisnika. Uz DSA, na snagu stupa i Akt o digitalnim tržištima (DMA), koji ima za cilj ograničiti monopolističke prakse i povećati konkurenciju na tržištu digitalnih usluga.
Inače, prema DMA Zakonu, Unija je nedavno trebala kazniti Metu, Apple i to s 10 posto tvrtkinog globalnog godišnjeg prihoda ali se u konačnici od toga odustalo te su najavljene puno manje kazne. Iz Komisije su to obrazložili strahom od eskalacije sukoba s Donaldom Trumpom.
Očekuje se da će pravni sporovi između tehnoloških divova i Europske komisije trajati godinama, dok obje strane nastoje definirati granice regulatorne kontrole nad digitalnim prostorom. Ishod ovih slučajeva mogao bi dugoročno oblikovati regulaciju digitalnog tržišta, utjecati na poslovne modele velikih platformi i postaviti presedan za buduće tehnološke regulative.