Rast prodaje automobila za 39 posto, pad nezaposlenih ispod magičnog broja od sto tisuća, povećanje prosječne plaće u tri mjeseca za 84 eura, skok na ljestvici atraktivnosti ulaganja u regiju CEE-a tek su dio pozitivnih vijesti koje su zaredale u posljednje vrijeme.
Ovogodišnji optimistični pokazatelji rezultirali su i revidiranim prognozama mnogih svjetskih institucija, pa tako i Europske komisije i Svjetske banke, koje predviđaju veći rast hrvatskoga gospodarstva od prvotnih prognoza. Svjetska banka korigirala je procjenu njegova rasta ove godine s 0,8 na 1,3 posto, Europska komisija s 1,2 na 1,6 posto, a agencija Fitch s 1,1 na 1,4 posto. Hrvatska vlada još je optimističnija – s prognozom od 2,2 posto rasta u godini koja je pred nama.Sudeći po tim obećavajućim projekcijama, zloslutne recesije, barem za sada, ne moramo se pribojavati.
– Razloge relativno optimističnijih aktualnih prognoza u odnosu na očekivanja potkraj prošle godine treba tražiti u kontinuiranom padu cijena energije, normalizaciji stanja u dobavnim lancima, oporavku poslovnog sentimenta te pozitivnom trendu na tržištu rada. Ti faktori vrijede za Hrvatsku, ali i za ostatak zemalja eurozone. Nadalje, premda i dalje svjedočimo relativno visokim inflacijskim brojevima, većina zemalja ipak je ušla u fazu smirivanja inflacijskih pritisaka, što uz kontinuiran rast nominalnih plaća donosi i oporavak realnoga raspoloživog dohotka – objasnio je makroekonomski analitičar Erste banke Mate Jelić.
Milijarde iz EU-a
Prognoze katastrofičara o rastu cijena nafte na dvjesto dolara, nasreću, nisu se obistinile, a obuzdan je i nagli rast cijene plina, što je uz poteze središnjih banaka smanjilo inflacijske pritiske.
– Barel ruske nafte trenutačno je na 55 dolara, a sjevernomorske tipa Brent 80 dolara. Zahvaljujući radikalnom padu potrošnje plina u Njemačkoj i ubrzanoj konverziji prema drugim energentima, odnosno porastu potražnje za obnovljivim izvorima energije, stabilizirane su i cijene plina. Nalet krize izazvan naglim otvaranjem u svim sektorima te rast cijena nafte i poljoprivrednih proizvoda ipak nisu proizveli tako katastrofalne učinke kao što su neki prognostičari najavljivali. Naravno, ne treba zaboraviti da se Europska unija, kako bi potaknula oporavak od krize, zadužila za 750 milijardi eura, što je, naravno, potaknulo potražnju za radnom snagom i materijalima – objasnio je ekonomski analitičar Damir Novotny zašto se najave o recesiji nisu materijalizirale.
Uz solidan rast investicija zahvaljujući projektima financiranima EU fondovima nove generacije te pad veleprodajnih cijena energenata pozitivniji ekonomski izgledi u EU-u podržani su i ekonomskim otvaranjem Kine te znatnim popuštanjem napetosti u dobavnim lancima. To povoljnije makroekonomsko okružje stvara preduvjete i za bolji performans hrvatskoga gospodarstva, kojem dodatni vjetar u leđa daju milijarde koje se slijevaju iz Europske unije.
– Poznato je kako je Hrvatska jedan od najvećih dobitnika u raspodjeli novca u sklopu novog proračuna EU-a, što bi trebalo pridonijeti snažnom i održivom porastu investicija u srednjem roku. Spomenuti pad cijena energenata, s jedne strane, te očekivanja novih rekordnih turističkih brojeva, s druge strane, sugeriraju i povoljniju eksternu stranu priče – kaže Jelić.
Dvadeset milijardi eura iz EU-a plus novac za obnovu od potresa (ako ga iskoristimo) u idućih pet godina mogli bi znatno pogurati hrvatski BDP.
Nikad bolja pozicija
– U idućih pet godina ključne će biti investicije. Ulazak u eurozonu i Schengen, uz aktiviranje novca iz EU fondova, sigurno će potaknuti i više izravnih stranih ulaganja. Hrvatska može profitirati i zbog svog položaja, odnosno blizine razvijenih tržišta kao što su, primjerice, Češka i Njemačka. Razvijene zemlje u blizini potiču naš izvoz i moram priznati da se mala i srednja poduzeća izvrsno uključuju u te dobavne lance. EU fondovi, investicije, domaća potražnja, koja će se održavati zbog rasta plaća u javnom sektoru i situacije na tržištu rada, te, naravno, turistička potrošnja faktori su koji će pozitivno utjecati na gospodarski rast. U protekla dva desetljeća prosječan nam je rast bio 1,3 posto, najniži u istočnom dijelu EU-a, zato se nadam da će Hrvatska u sljedećem razdoblju brže rasti nego u prošlosti. Međutim, kako bi se to i ostvarilo, moramo ubrzati procese u svim sektorima – rekao je Novotny.
Uvođenje eura u siječnju i ulazak u šengensko područje mogli bi dati snažniji poticaj turizmu, trgovini i ulaganjima jer su uvelike uklonili tečajne rizike, poboljšali ocjene države i olakšali pristup tržištima kapitala. Zbog svega toga, iako će rast ove godine biti manji nego lani, prognoze su prilično optimistične.
Cijeli tekst i prognoze drugih ekonomskih stručnjaka možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.