Kina je obećala da će se ‘boriti do kraja‘ ako SAD inzistira na novim carinama. Najavljene protumjere stupaju na snagu 10. travnja
Nakon što na snagu stupile carinske stope na kineski uvoz u SAD od čak 104 posto, koje je uveo predsjednik Donald Trump, Kina je danas uzvratila udarac te najavila podizanje carina na američku robu na 84 posto, prenosi Bloomberg. Time trgovinski sukob između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava dodatno eskalira, dok na tržištima i dalje vlada neizvjesnost.
Naime, kako se navodi u priopćenju kineske vlade objavljenom u srijedu, najavljene protumjere stupaju na snagu 10. travnja. Podsjetimo, dan ranije Kina je objavila da je ‘američka prijetnja eskalacijom carina na Kinu greška nad greškama‘ te je obećala da će se ‘boriti do kraja‘ ako SAD inzistira na novim carinama, o čemu smo izvijestili u Lideru. Tu tvrdnju ministarstva trgovine kasnije je na konferenciji za novinare ponovio i Lin Jian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, a danas je povećanjem carina, čini se, i potvrđena.
Kineski je izvoz već ranije bio suočen s općim porezima nametnutima ove godine, kao i kaznenim porezima iz Trumpova prvog mandata te Bidenove administracije. U početku je Trump opravdavao povećanje carina za Kinu od 34 posto kao pošten način za usklađivanje s preprekama koje Peking ima protiv američkih tvrtki i robe, a zatim ih je odlučio povećati nakon što je Peking uzvratio vlastitim carinama, također od 34 posto na svu američku robu.
No sada je Kina, uz dodatnih 50 posto carina, najavila i da će tužiti SAD Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a dodala je i šest tvrtki na svoj popis nepouzdanih subjekata te 12 američkih tvrtki na popis za kontrolu izvoza.
Tržišta već reagiraju
Financial Times prenosi da su stupanjem Trumpovih carina na snagu previranja na globalnom tržištu pojačana od početka dana, a rasprodaju se državne obveznice i dionice. Desetogodišnji prinos na američke državne obveznice, što je globalna referentna vrijednost za troškove posudbe, skočio je na 4,51 posto, nakon čega je pao na 4,42 posto. Prinos desetogodišnjih japanskih državnih obveznica dosegnuo je 1,37 posto nakon čega je skliznuo na 1,26 posto.
Na europskim burzama cijene dionica, koje su od jutra u minusu, nakon uvođenja novih kineskih carina potonule su još i više, prenosi Hina. Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je u podne 4 posto u minusu, pri čemu su svi dionički indeksi bili na gubitku, a najviše zdravstveni te naftni i plinski, za 5,7 i 5,5 posot.
Američki terminski indeksi također su potonuli, pri čemu je terminski indeks vezan za Dow Jones oko 13,30 sati bio u minusu za gotovo 700 bodova ili 1,84 posto. Pao je i terminski S&P 500 za 1,72 posto, kao i Nasdaq, za 1,35 posto, najavljujući tako još jedan dan velikih rasprodaja na dionica na Wall Streetu.
Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi u minusu su oko 1,5 posto.
Trend de-dolarizacije
Ulagači i ekonomisti upozoravaju da carine povećavaju rizik od recesije u SAD-u, ali i od novog vala inflacije. Također, analitičari ističu da je na snazi trend de-dolarizacije.
Na deviznim tržištima tečaj američke valute potonuo je prema valutama koje se smatraju sigurnima u neizvjesnim vremenima - jenu i švicarskom franku, jer investitore sve više brinu gospodarske posljedice američkih carina, koje su preplašile tržišta dionica.
Analitčari smatraju da najnoviji događaji znatno povećavaju rizik od inflacije. Tečaj dolara stoga je pao 1,05 posto prema jenu, na 144,7 jena, te za 0,9 posto šrema franku, na najnižu razinu u zadnjih šest mjesei od 0,8379 franaka.
- Svjedoci smo istovremenog pada cijena sve američke imovine, uključujući dionice, dolar i tržište obveznica. Ulazimo u neistraženo područje, politika američke administracije potiče trend de-dolarizacije - ustvrdio je George Saravelos, globalni voditelj forex istraživanja u Deutsche Banku.