Europski parlament u srijedu je podržao izgradnju zdravstvene unije u kojoj će građani svoje zdravstvene kartone moći jednostavno koristiti na cijelom prostoru EU-a a znanstvenici imati pristup podacima iz svih članica.
Europski prostor zdravstvenih podataka (EHDS), o kojem su eurozastupnici na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, prvi je prijedlog u uspostavi zajedničkog europskog podatkovnog prostora koji će se baviti izazovima specifičnim za zdravlje te će biti sastavni dio izgradnje Europske zdravstvene unije. EHDS će stvoriti zajednički prostor u kojem fizičke osobe mogu jednostavno kontrolirati svoje elektroničke zdravstvene podatke.
Također će omogućiti istraživačima, inovatorima i kreatorima politike korištenje ovih elektroničkih zdravstvenih podataka na pouzdan i siguran način koji čuva privatnost, tumači se u izvješću na kojem je kao suizvjetitelj radio hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.
– Ovo je u svakom slučaju nešto posve novo. To će za sve ljude značiti izuzetno puno, najviše one koji putuju, koji idu iz jedne države u drugu, ali i, recimo, ako živite u Zagrebu a morate kod doktora u Dubrovnik, on će odmah vidjeti sve vaše podatke koji su vam bitni i prepisati terapiju bez da mora konzultirati Zagreb i tako dalje – rekao je Sokol u izjavi za Hinu.
– Dakle, sve će biti u digitalnom obliku, dostupno preko laptopa ili preko mobitela i vi gdje god putujete kad trebate ići kod doktora on će moći vidjeti vaše zdravstvene podatke – objasnio je.
HDZ-ov eurozastupnik bio je izvjestitelj Odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane za Nacrt izvješća o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskom prostoru za zdravstvene podatke, dok je talijanska zastupnica Annalisa Tardino iz desnog kluba Identitet i demokracija izvješće pripremala ispred Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.
Izvješće je Europski parlament usvojio s 516 glasova a protiv je bilo 95 zastupnika.
U smislu prava pacijenata i toga što Europa radi u području zdravstva, to je izuzetno značajno, jer znači uspostavu jedinstvenog europskog elektronskog formata za zdravstveni karton i uspostavu jedinstvenih standarda kako će se svi ti podaci razmjenjivati, kaže Sokol.
Sokol, međutim, drži da, iako je riječ o puno jačem djelovanju u europskom području zdravstva, uredba ne širi nadležnosti EU-a u području zdravstva jer su one definirane ugovorima i ne izlaze iz njihovih sadašnjih okvira. Naglašava da nakon glasanja u Europskom parlamentu počinju pregovori s državama članicama u Vijeću EU-a.
– Neće ništa biti usvojeno oko čega se nisu suglasile i države članice. Naravno da će postojati mehanizmi zaštite i samih država i njihove autonomnosti u vezi s zdravstvom – dodao je Sokol.
Također ističe kako će i pacijenti moći ograničiti pristup svim ili dijelu svojih podataka.
– Ako imate zdravstvene podatke gdje vam piše, recimo, da imate neki mentalni problem, vi možete zabraniti pristup tim podatcima svim drugim liječnicima koji vas liječe osim vašeg psihijatra – rekao je Sokol.
Dok je primarna uporaba elektroničkih zdravstvenih podataka predviđena za fizičke osobe, odnosno pacijente i njihove liječnike, EHDS kao sekunadrni cilj predviđa uporabu tih podataka u znanosti, istraživanju ali i izvanrednim zdravstvenim krizama poput pandemije covida-19.
– To je nešto što do sada nije postojalo a imamo golemu količinu zdravstvenih podataka. Zdravstveni sustav je sustav koji je najviše podataka producira na dnevnoj bazi i ti podaci se mogu koristiti za mnogo toga – kaže Sokol i kao primjer navodi da se oni mogu koristiti u odgovoru na pandemije te za potrebe istraživanja, primjerice, rijetkih bolesti u slučaju gdje nema dovoljno pacijenata za treću fazu kliničkih ispitivanja.
Usvojeno izvješće stoga ocjenjuje da ta sekundarna uporaba zdravstvenih podataka može znatno pridonijeti ciljevima javnog zdravlja i javnom interesu, no upozorava da ne smije biti dopuštena na štetu osoba ili skupina u gospodarskim djelatnostima, posebno na tržištu rada ili pri pružanju financijskih usluga.
EHDS je ‘korak prema Europskoj zdravstvenoj uniji, ali uz dovoljno osigurača koji jamče da će se zaštititi i nacionalne nadležnosti i nacionalna autonomija u definiranju zdravstvenih politika‘, zaključio je Sokol u razgovoru za Hinu uz napomenu da EP traži da se državama da više vremena za provedbu nego što je to predložila komisija.
Parlament pored toga traži i dodatno financiranje s europske razine za implementaciju, odnosno da EU u reviziji višegodišnjeg proračunskog okvira u tu svrhu osigura puno više dodatnih sredstava kako bi sve države bile u jednakoj poziciji, neovisno o nacionalnim proračunima.