Europska unija donijela je ključnu odluku o uvođenju carina do 45 posto na uvoz električnih vozila iz Kine, što bi moglo izazvati širi trgovinski sukob s tom azijskom velesilom. Glasanje o ovoj mjeri održano je u petak, a europske su dionice proizvođača automobila odmah reagirale rastom nakon što je potvrđeno da bi te carine mogle ostati na snazi sljedećih pet godina.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, sada ima ovlasti provesti tu odluku koja dolazi nakon istrage o nepravednim kineskim subvencijama za njihovu automobilsku industriju. Prema izvješću, kineska vlada potiče svoje proizvođače putem subvencija, čime narušava tržišnu ravnotežu. Peking je te optužbe oštro odbacio i zaprijetio uzvratnim mjerama, uključujući moguće carine na europske proizvode kao što su mliječni proizvodi, alkohol, meso i automobili.
Podijeljeno mišljenje unutar EU
Iako je odluka donesena, unutar EU-a nisu svi podržali ovaj potez. Deset članica glasalo je za carine, među kojima su ključne Francuska i Španjolska, dok su Njemačka i još četiri članice bile protiv. Čak 12 država ostalo je suzdržano, što odražava podijeljenost unutar bloka oko toga kako najbolje pristupiti ovom osjetljivom pitanju.
Ova podijeljenost naglašava složene trgovinske odnose između EU-a i Kine, dvije strane koje godišnje ostvaruju trgovinsku razmjenu u vrijednosti od 739 milijardi eura. Iako je velik dio EU-a uvjeren kako je potrebno čvršće se postaviti prema kineskom subvencioniranju, mnoge zemlje, uključujući Njemačku, strahuju od eskalacije trgovinskog sukoba koji bi mogao ozbiljno naštetiti europskoj industriji, osobito automobilskoj.
Kina odgovara: Prijetnje povratnim carinama
Kineska vlada je odmah reagirala na odluku EU-a, najavivši moguće protumjere. Kinesko ministarstvo trgovine upozorilo je da bi carine na električna vozila iz Kine mogle narušiti povjerenje kineskih investitora u Europu, uzdrmati gospodarske odnose i potencijalno pogoršati ionako složene trgovinske odnose.
Jedan od glavnih razloga zašto je Peking toliko osjetljiv na ovu temu leži u činjenici da kineska električna vozila sve više osvajaju europsko tržište. Udjel električnih automobila proizvedenih u Kini na europskom tržištu skočio je s tri posto na više od 20 posto u samo tri godine. Kineski brendovi poput BYD i Geely, zajedno s Teslom, čiji se automobili proizvode u Kini, znatno su povećali svoje prisustvo u Europi.
Međutim, iako je Europa važno tržište za kineske proizvođače, njihov udio u ukupnoj prodaji automobila još uvijek je relativno nizak. Analitičari predviđaju da će izvoz kineskih automobila prema Europi doživjeti određeni udar, ali da on neće biti katastrofalan za kinesku autoindustriju koja se i dalje snažno oslanja na domaće tržište.
Reakcije europskih proizvođača automobila
Odluka EU-a izazvala je val reakcija među europskim proizvođačima automobila, od kojih su mnogi u posljednje vrijeme suočeni s izazovima. Dionice velikih europskih automobilskih kompanija poput Stellantisa, Mercedesa i BMW-a u proteklim su tjednima bilježile pad zbog upozorenja o smanjenju profita. Glasanje o carinama dovelo je do blagog oporavka cijena dionica, no većina analitičara smatra da je taj rast već bio očekivan i uračunat u cijene.
Tom Narayan, analitičar RBC Europe, naglasio je da su se dionice europskih proizvođača automobila lagano oporavile, ali da je situacija daleko od sjajne. Indeks automobila i dijelova Stoxx 600 još uvijek bilježi pad od više od 10 posto ove godine. To je veliki izazov za industriju koja se već suočava s usporavanjem potražnje, posebno na kineskom tržištu, koje je dosad bilo ključni izvor prihoda za mnoge europske proizvođače.
Volkswagen, najveći europski proizvođač automobila, bio je posebno glasan u protivljenju uvođenju carina. Glasnogovornik kompanije u petak je izjavio da su carine ‘pogrešan pristup‘ i da neće pomoći europskoj konkurentnosti. Kompanija je pozvala EU i Kinu da nastave pregovore kako bi se izbjegao trgovinski rat koji bi mogao dodatno naštetiti industriji.
Pregovori se nastavljaju
Njemačka, koja se suprotstavila uvođenju carina, istaknula je da je kinesko tržište od iznimne važnosti za njene proizvođače automobila. Kina je prošle godine činila oko trećine ukupne prodaje njemačkih automobila. Mercedes i BMW, koji su uvelike ovisni o kineskoj potražnji, snažno su lobirali kod njemačke vlade da glasa protiv carina i pozvali EU na pregovore.
Hildegard Müller, predsjednica njemačkog automobilskog lobija VDA, izjavila je kako je odluka njemačke vlade da glasa protiv carina bila u interesu gospodarstva, rasta i očuvanja radnih mjesta u automobilskoj industriji. Müller je upozorila da bi carine mogle dodatno pogoršati postojeće izazove s kojima se suočava automobilska industrija, posebno na globalnom tržištu koje se ubrzano mijenja.
Unatoč uvođenju carina, EU i Kina će nastaviti pregovore u pokušaju da izbjegnu potpuni trgovinski sukob. Dvije strane razmatraju mogući dogovor o mehanizmu kontrole cijena i volumena izvoza kako bi izbjegli eskalaciju napetosti. Prema Europskoj komisiji, svako rješenje morat će biti u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i mora adresirati subvencije koje su dovele do neravnoteže na tržištu.
Dok se pregovori nastavljaju, europska automobilska industrija suočava se s velikim izazovima, od usporavanja globalne potražnje do rastuće konkurencije iz Kine. Trgovinski sukob s tom azijskom velesilom samo dodatno komplicira ionako složenu situaciju u kojoj se nalaze mnogi europski proizvođači, a ovo uvođenje carina moglo bi otvoriti novu frontu s ozbiljnim posljedicama. Makar neki europski proizvođači automobila pozdravljaju ovu mjeru kao način zaštite domaće industrije, mnogi analitičari upozoravaju na moguće negativne posljedice trgovinskog rata, koji bi mogao dodatno oslabiti globalne lance opskrbe i povećati cijene za potrošače. Za pretpostaviti je da će pregovori između EU-a i Kine sada biti ključni za izbjegavanje daljnje eskalacije i pronalaženje održivog rješenja.