Europska automobilska industrija, predvođena njemačkim i francuskim proizvođačima, suočava se s ozbiljnim izazovima. Pad potražnje za električnim vozilima, rastuća kineska konkurencija i višak proizvodnih kapaciteta rezultirali su upozorenjima ključnih igrača na tržištu.
Proizvođači poput Volkswagena, Renaulta i Stellantisa, koji upravlja s 14 brendova, bore se s padom prodaje i rastućim zalihama. Stellantis, čiji su SUV-ovi i kamioneti dugo generirali visoke profite na američkom tržištu, sada je prisiljen smanjiti proizvodnju zbog slabije potražnje i viškom zaliha. Tvrtka je upozorila na pad operativne marže te očekuje negativan novčani tok između pet i deset milijardi eura dok su dionice Stellantisa izgubile gotovo 40 posto svoje vrijednosti u 2023. godini, čime je Stellantis postao najgore rangirani proizvođač automobila u Europi.
Slična situacija zadesila je i druge europske divove. Volkswagen je prošlog tjedna drugi put u manje od tri mjeseca smanjio prognozu dobiti za 2024. godinu, suočavajući se s padom prodaje u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. Također, francuski Renault, kao i britanski Aston Martin, prijavili su probleme s potražnjom u Kini, gdje se europski proizvođači bore sa sve jačom konkurencijom domaćih brendova koja je usto i jeftinija.
Kineska konkurencija i strukturne promjene
Njemački i francuski proizvođači automobila posebno su pogođeni kineskom konkurencijom. Unatoč carinama na kineske električne automobile koje je uvela Europska unija, proizvođači poput Geelyja, BYD-a i Cheryja namjeravaju izgraditi vlastite tvornice u Europi kako bi izbjegli visoke carinske troškove. Također, kineski proizvođači brže razvijaju električne automobile po nižim cijenama, što europske tvrtke stavlja u nepovoljan položaj.
Njemački ekonomist Hans-Werner Sinn istaknuo je da europske tvrtke nisu uspjele pravovremeno reagirati na brze promjene tržišnih uvjeta uzrokovane pro-EV politikama u Kini i Europi. Politike poput europskog Zelenog plana, zabrane motora s unutarnjim sagorijevanjem od 2035. godine i strožih standarda emisije CO2 stvorile su ogroman pritisak na europske proizvođače automobila, prisilivši ih na brzu transformaciju. Sinn smatra da su ove politike ‘dobro zamišljene‘, ali istovremeno upozorava da će ugroziti europsku konkurentnost i gospodarski rast ako se industriji ne osigura dovoljno vremena i sredstava za prilagodbu.
S njim se slaže i Vicko Ljuban, člana Uprave Porsche Croatije koji kaže kako je tranzicija na e-mobilnost nailazi na mnoge i brojne izazove, ali da cilj i dalje ostaje nula CO2.
- Trebamo pouzdane i obvezujuće smjernice od strane političara. Automobilska industrija ima dug ciklus, ne možemo propitivati svoje odluke svake tri ili četiri godine. VW Grupa je opsežno uložila u to područje i intenzivno radi na tome da nova vozila u Europi od 2035. budu 100 posto na električni pogon. Dekarbonizacija je jedna od najvažnijih odgovornosti naše generacije za buduće generacije. No, osim postavljanja ambicioznih ciljeva, potrebno je stvoriti i okvirne uvjete za njihovu realizaciju – kaže Ljuban.
Pad potražnje
Podaci tvrtke Bloomberg Intelligence otkrivaju da jedan od tri europska proizvodna pogona velikih proizvođača poput BMW-a, Mercedesa, Renaulta i Volkswagena radi ispod svojih kapaciteta. Primjerice, u Stellantisovoj tvornici Mirafiori u Italiji, gdje se proizvodi električni Fiat 500e, proizvodnja je pala za više od 60 posto u prvoj polovici 2024. godine. Čak i Audi, poznat po svojim luksuznim modelima, razmatra mogućnost zatvaranja svoje tvornice u Belgiji zbog niske potražnje za modelom Q8 e-tron.
Posebno je teško stanje u Njemačkoj, gdje Volkswagen razmatra zatvaranje pogona u Dresdenu zbog slabe prodaje električnih vozila. Glavni ekonomist nizozemske banke ING, Carsten Brzeski, smatra da je europska automobilska industrija u ‘sredini strukturne transformacije‘. Globalni trend prema električnoj mobilnosti stvara sve jaču konkurenciju, a Europa, suočena s velikim pritiskom, gubi svoju dugogodišnju konkurentsku prednost. Brzeski ističe da nedosljednost političkih odluka, poput ukidanja njemačkih subvencija za električna vozila krajem 2023. godine, dodatno otežava prilagodbu industrije. Pitanja o budućnosti motora s unutarnjim sagorijevanjem, vremenskim okvirima za njihovo ukidanje te nesigurnost u vezi s fiskalnim politikama stvaraju neizvjesnost za proizvođače automobila i potrošače.
No, unatoč izazovima, Volkswagen još uvijek ostvaruje značajne profite. Njegova dobit u 2023. godini iznosila je 22,6 milijardi eura, a očekuje se da će u 2024. dosegnuti 20 milijardi eura. Ipak, analitičari smatraju da VW-ovo upravljanje krizom i stvaranje scenarija ‘sudnjeg dana‘ može biti pokušaj pritiska na sindikate i način da se osiguraju nove državne subvencije za EV programe. S druge strane, Stellantis je najavio privremeno zaustavljanje proizvodnje Fiat 500e u svojoj talijanskoj tvornici, što dodatno ilustrira dubinu problema s kojima se europska automobilska industrija suočava.
Što dalje?
Kako bi očuvali industriju i tisuće radnih mjesta, neki stručnjaci predlažu osnivanje ‘klimatskog kluba‘, ideje koju je prvi iznio njemački kancelar Olaf Scholz. Klub bi obuhvatio najveće globalne emitente CO2, uključujući Kinu, Indiju, Brazil, EU i SAD, s ciljem smanjenja potpore fosilnim gorivima i stvaranja ravnopravnih uvjeta za sve proizvođače automobila na globalnom tržištu. Iako se neki ekonomski stručnjaci slažu da je tranzicija prema zelenoj mobilnosti nužna, upozoravaju da bi prebrze promjene mogle ugroziti industrijsku bazu Europe. Hans-Werner Sinn zaključuje da su problemi s kojima se trenutno suočava Volkswagen tek početak i da bi se u budućnosti mogli pojaviti i drugi veliki izazovi za europske proizvođače automobila.
Poticaji u RH
Što se tiče Hrvatske, Ljuban kaže kako su njihova očekivanja prije svega usmjerena na nacionalno zakonodavstvo te da s trenutnom politikom poticaja ne mogu biti zadovoljni.
Naime, cijela auto branša kroz strukovno udruženje trgovine motornim vozilima, a koje je organizirano pri HGK, već godinama upozorava da je postojeći sustav poticaja električnih vozila pogrešan. - Davali smo konstruktivne prijedloge, upozoravali na nelogičnosti, ali na žalost sustav se ne mijenja. Rezultati ovakvog pristupa su vidljivi u skromnom udjelu električnih vozila u ukupnoj prodaji motornih vozila koji je ispod tri posto, a čime se RH svrstava na samo dno u EU – kaže Ljuban.
Dodaje kako bi se postojeći sustav poticaja u RH treba promijeniti i to na način da poticaji budu dostupni svima i to tokom cijele godine.
Nadalje, poučeni najboljim primjerima iz drugih EU zemalja, davali smo prijedloge za motivaciju kupnje električnih vozila. Recimo da se razmotri mogućnost smanjenja stope PDV-a za e-vozila, da se pravnim subjektima omogućiti 100 posto odbitka PDV-a i priznavanje troškova održavanja i troškova punjenja e-vozila, da se potpuno ukinu ili bar značajno smanje godišnji porezi na e-vozila te smanjenje ili potpuno ukidanje davanja za primitke u naravi, a koji se generiraju korištenjem službenih e-vozila u privatne svrhe – govori.
No, na kraju ipak kaže kako da iako se VW Grupa drži svoje strategije elektrifikacije, u fazi transformacije vrlo je važno imati fleksibilan raspon pogonskih sustava jer se regije diljem svijeta razvijaju različitim brzinama.