Prema predviđanjima da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka, Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučno je u poduzimanju koraka za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 posto te je stoga danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. Odluke Upravnog vijeća ovise o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i djelotvornosti transmisije monetarne politike.
- Upravno vijeće pomno prati trenutačne tržišne napetosti i spremno je poduzeti mjere koje budu potrebne kako bi očuvalo stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju. Bankarski sektor europodručja otporan je jer ima dobre kapitalne i likvidne pozicije. ESB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike - piše u priopćenju ESB-a
Nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a dovršene su početkom ožujka prije pojave novih napetosti na financijskim tržištima. Iz tih ‘napetosti‘ proizlazi dodatna neizvjesnost u vezi s procjenama inflacije i rasta u osnovnom scenariju. Prije najnovijeg razvoja događaja kretanje ukupne inflacije u osnovnom scenariju već je revidirano naniže, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije u odnosu na prethodna očekivanja. Stručnjaci ESB‑a sada predviđaju da će inflacija iznositi u prosjeku 5,3 posto u 2023., 2,9 posto u 2024. i 2,1 posto u 2025. Temeljni cjenovni pritisci istodobno su i dalje snažni. Inflacija bez energije i hrane nastavila je rasti u veljači i stručnjaci ESB‑a očekuju da će u 2023. u prosjeku iznositi 4,6 posto, što je više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca. Predviđa se da će se potom smanjiti na 2,5 posto u 2024. te na 2,2 posto u 2025. kako budu slabjeli pritisci na rast proizišli iz prošlih šokova na strani ponude i ponovnog otvaranja gospodarstva te kako se bude povećavao nepovoljan utjecaj pooštravanja monetarne politike na potražnju.
Osnovne projekcije rasta za 2023. revidirane su naviše na prosječnu stopu od jedan posto zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okružju. Stručnjaci ESB‑a očekuju da će se rast potom nastaviti povećavati, i to do stope od 1,6 posto u 2024. i 2025., čemu će pridonijeti snažno tržište rada, jačanje povjerenja i oporavak realnih prihoda. No povećanje stope rasta u 2024. i 2025. slabije je nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca zbog pooštravanja monetarne politike.
Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 3,5 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit tri posto. Povećanja će stupiti na snagu 22. ožujka 2023.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
U priopćenju dalje piše da se portfelj programa kupnje vrijednosnih papira smanjuje umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 milijardi eura do kraja lipnja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi.
Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.
Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja stajalištu monetarne politike - piše u priopćenju.
U ESB-u kažu da je Upravno vijeće spremno prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu od dva posto i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Da ESB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.