Financijski i kreditni analitičar Mario Kurtović ponudio je analitički pregled na poslovanje Petrola u prvih devet mjeseci 2022. kako bi utvrdili efekte ograničenja marže na gorivo na njihovo poslovanje.
S obzirom da se radi o trgovini na kompetitivnom tržištu, operativne marže Petrola su niske. Tako je EBITDA marža Grupe u posljednje dvije godine bila 4,5-5,5 posto, a FOCF marža 2,0-3,2 posto. Free Operating Cash Flow (FOCF) je, ističe Kurtović, jednak operativnom novčanom toku umanjenom za kapitalne investicije (CAPEX).
U prvih devet mjeseci 2022. EBITDA marža Petrol Grupe je pala na 1,3 posto, a FOCF marža je bila negativna na -0,5 posto.
- Ako idemo gledati rezultate segmenta Fuels and fuel products, efekti ograničenja marži su još jasnije vidljivi. Unatoč rastu prihoda od 141 posto u odnosu na isto razdoblje lani (+1,8 milijardi eura, uglavnom od preuzimanja Croduxa), bruto marža je pala sa 17,7 posto na 5,4 posto (-59 milijuna eura), a EBITDA marža je pala sa 7,8 posto na negativnih -0,8 posto - kaže Kurtović.
Iako naši političari u medijima spominju EBITDA od sto milijuna eura, što je, kaže Kurtović, istina, radi se o rezultatu cijele Petrol Grupe.
- Iako to na prvu zvuči kao velik apsolutni iznos (nakon prilagodbi realni iznos je zapravo 90 milijuna eura), isti je korišten u potpuno promašenom kontekstu. Naime, EBITDA znači dobit prije kamata, poreza i amortizacije, što znači da se iz iste treba platiti kamate, poreze, kapitalna ulaganja te pokriti ulaganja u radni kapital. Petrol je u 2021., kada nije bilo intervencija, ostvario EBITDA maržu od 4,7 posto.
Kada bi tu istu maržu ekstrapolirali na prvih devet mjeseci 2022., dobili bi EBITDA od 330 milijuna eura, a ne ostvarenih 90 milijuna eura. Dakle, razlika je ogromnih 240 milijuna eura. Inače, Petrol je ostvario EBITDA maržu od svega 1,3 posto u prvih devet mjeseci 2022. – kaže Kurtović dodajući da uz takvu maržu poslovanje Petrola dugoročno ne bi bilo održivo.
Poslovanje neodrživo u ovim uvjetima
Nakon što se od EBITDA-e oduzmu kamate i porezi koji su esencijalni izdaci, Petrolu je ostala marža od 1,1 posto iz koje se trebaju pokriti ulaganja u radni kapital (zalihe, potraživanja…) i kapitalna ulaganja. U konkretnom primjeru, Petrol je trebao plaćati višu cijenu zaliha goriva i ostalih troškova i pokrivati taj porast iz fiksne marže.
Petrolu je nakon podmirenja kamata, poreza i ulaganja u radni kapital ostalo svega 33 milijuna eura ili marža od 0,5 posto, a iz koje se trebaju financirati kapitalna ulaganja u svrhu održavanja vrijednosti imovine (npr. ulaganja u benzinske postaje). To je Petrol koštalo 67 milijuna eura, što znači da je FOCF (Free Operating Cash Flow) bio negativan (- 34 milijuna eura).
To je iznos koji, stoji u analizi, ostaje na raspolaganju za isplatu dividendi, otplatu kredita te diskrecijske odluke poput akvizicija. Petrol, kao listana kompanija čiji su suvlasnici i naši OMF-ovi, isplatila je dividendu od 62 milijuna eura što znači da je taj jaz od 96 milijuna eura trebalo nekako financirati. 43 milijuna eura je pokriveno iz vlastitih rezervi likvidnosti, pet milijuna eura prodajom imovine, a 48 milijuna eura podizanjem kredita.
Iz prethodne analize je jasno kako je efekt mjere fiksiranja marže na gorivo bio vrlo nepovoljan za Petrol Grupu te kako poslovanje u takvim uvjetima ne može biti dugoročno održivo, zaključuje Kurtović.