Biznis i politika
StoryEditor

Fond menadžeri: Vrlo je neobično da država garantira za privatno ulaganje i to alternativnog fonda koji je po definiciji rizičan

17. Studeni 2023.
foto Shutterstock

Postoje li igdje alternativni investicijski fondovi za čija ulaganja jamči država, pitanje je oko kojeg se ovih dana lome koplja, a nastavno na prijedlog izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji predviđa da će mirovinski fondovi ubuduće morati najmanje pet posto imovine investirati u posebne, alternativne investicijske fondove za čiju bi glavnicu garantirala država.

Naime, nekolicina fond menadžera s kojima smo razgovarali kažu da takvo što ne postoji nigdje u svijetu, dok iz nadležnog Ministarstva rada tvrde potpuno suprotno.

- Poznati su financijski proizvodi s garancijom koji su uglavnom ulagali u dioničke indekse ili dionice kompanija na svjetskom tržištu, a izdavatelj proizvoda svojim kapitalom garantira povrat glavnice (ili postotka glavnice). Ovakvi proizvodi postoje i na drugim tržištima, a ovisno o preferencijama izdavatelja mogu biti strukturirani kao fondovi, obveznice ili certifikati.
 
Osim toga, na našem tržištu postoje i tzv. fondovi sa štićenom glavnicom gdje društvo za upravljanje konzervativnom strategijom ulaganja u skladu s trajanjem fonda nastoji osigurati povrat glavnice iako u ovom slučaju formalna i eksplicitna garancija ne postoji – navode iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike  te dodaju da mehanizam državnih garancija namijenjenih poticanju ulaganja institucionalnih ulagatelja u određene strateške segmente gospodarstva nije nepoznat u EU. Kao primjer su naveli Invest EU, u kojem se daje garancija iz EU proračuna za financiranje ciljanih projekata, uz precizno određena pravila (više informacija je dostupno na sljedećoj poveznici: https://investeu.europa.eu/investeu-programme/investeu-fund_en). 
 
Također, kažu, postoje primjeri fondova s garantiranom glavnicom u kojima upravitelj fonda investitorima garantira određeni povrat na ulaganje ili povrat ukupno uloženih sredstava, pri čemu garanciju daje druga financijska institucija (u pravilu investicijska banka), po komercijalnim uvjetima.
 
- Primjere fondova s garancijom možete pronaći na tražilicama poput Financial Timesa, Morningstara i ostalih. Niti jedna od tih tražilica nema uvid u sve fondove, međutim daju pregled tržišta. Tražilica Financial Timesa primjerice pronalazi 408 fondova s garancijom u svojoj bazi, dok Morningstar koji ima značajno manju bazu fondova u tražilici pronalazi pet fondova s garancijom – kažu iz Ministarstva.
 
Razlog za ovakav prijedlog, objašnjavaju iz Ministarstva, leži u prigovoru OECD-a da mirovinski fondovi imaju preveliki udjel dužničkih vrijednosnih papira (obveznica) u odnosu na vlasničke (dionice).
 
- Ova zakonska mogućnost korak je u smjeru povećanja udjela vlasničkih vrijednosnih papira u portfelju, uz adekvatnu kontrolu rizika za buduće umirovljenike. Isto tako, ističemo da ovaj prijedlog zakona predstavlja samo zakonsku mogućnost, dok eventualno davanje garancije fondu i početak ulaganja ovisi o ulagačkoj strategiji fonda i odluci Ministarstva financija i Vlade RH ili druge države članice. Ujedno, ova odredba je obvezna isključivo za članove fondova A i B, bilo koji član koji se ne slaže s ovakvom vrstom ulaganja može besplatno, bilo kada u godini (za razliku od dosadašnje mogućnosti samo u mjesecu rođenja) promijeniti fond u fond C – zaključuju iz Ministarstva.

Teško pronaći sličan primjer u svijetu

S druge strane, nekolicina fond menadžera s kojima s razgovarali kažu da nikada nisu čuli za opciju da za ulaganja alternativnog investicijskog fonda, koji je po svojoj definiciji rizičan, garantira država.
 
- Ovo je zaista jedan čudan koncept za koji teško da ćete pronaći sličan primjer u svijetu. Postoje različiti sovereign wealth fondovi, kao što je Norveški mirovinski fond, no nikada nisam čuo za alternativne investicijske fondove za koje država garantira. To stavlja fond menadžera pred moralni hazard jer tako može ulaziti u investicije u koje pri zdravom razumu ne bi inače ulagao - kazao nam je jedan fond menadžer s kojim smo razgovarali, ali koji nije želio da ga imenujemo.
 
S obzirom da još nisu poznati svi detalji oko ovakvog fonda, i drugi fond menadžeri s kojima smo razgovarali nisu željeli da ih citiramo s imenom i prezimenom, no od reda su svi skeptični prema ovoj ideji:
 
- Postoje privatni fondovi s garancijom, no da bi ste garantirali neki prinos morate znati za što garantirate i garantirati za nešto što je predvidljivo. Ovo je vrlo neobična kombinacija: da država garantira za privatno ulaganje i to za ulaganje alternativnog fonda, koje bi načelno trebalo biti samo po sebi biti rizičnije ulaganje.
 
Pitanje je i u što će takav fond ulagati – u domaće tvrtke kojima je potreban kapital za neki projekt? Hoće li Kapitalni fond upravljati s tim fondom te koliko će u tome biti samostalni? Puno je tu još neodgovorenih pitanja. Primjerice, hoće li zbog činjenice da će država jamčiti za ovo ulaganje porasti državni dug – pita se jedan fond menadžer.
 
Ovo posljednje pitanje uputili smo i Ministarstvu financija, pa ćemo ga objaviti čim dobijemo odgovor.
 
Podsjetimo, o ovom prijedlogu Zakona već se očitovala Vedrana Pribičević, predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova istaknuvši da se radi o nacionalizaciji drugog mirovinskog stupa
 
- Ako se usvoji, svatko tko radi 15-ak godina i za to je vrijeme primjerice prikupio oko 20 tisuća eura u drugom stupu, tisuću eura će dati državi da ona s tim upravlja kako želi – rekla je Pribičević.
18. srpanj 2024 19:39