Izvješće navodi rastuću neizvjesnost oko potencijalnog povećanja carina na uvoz iz SAD-a i mjera odmazde trgovinskih partnera
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) revidirala je svoju regionalnu ekonomsku prognozu za 2025. naniže za 0,3 postotna boda u odnosu na svoje izglede iz rujna 2024. Očekuje se da će rast u gospodarstvima u koja Banka ulaže sada u prosjeku iznositi 3,2 posto ove godine, prije nego što poraste na 3,4 posto 2026. godine, prema najnovijem izvješću o regionalnim ekonomskim izgledima.
Ta revizija prema dolje prvenstveno proizlazi iz slabije vanjske potražnje u srednjoj Europi, baltičkim državama i jugoistočnim zemljama EU-a. Također odražava tekući utjecaj sukoba i spor tempo reformi u regiji južnog i istočnog Sredozemlja (SEMED).
Ukrajina je u 2025. ušla suočena sa slabijim gospodarskim rezultatima i rastućom inflacijom. Banka je revidirala prognozu zemlje za ovu godinu naniže, budući da ruski napadi na elektroenergetsku infrastrukturu nastavljaju kočiti proizvodnju. Očekuje se da će rast ukrajinskog BDP-a dosegnuti 3,5 posto 2025., prije nego što ojača na 5,0 posto 2026., pod pretpostavkom da primirje bude na snazi do kraja 2025.
Novo izvješće pod naslovom ‘Slabiji zamah usred fragmentirane trgovine i ulaganja‘ naglašava prigušeni globalni zamah rasta i trajni jaz između uspješnosti naprednih europskih gospodarstava i Sjedinjenih Američkih Država.
Odnos američkih carina i BDP-a u regijama EBRD-a
Izvješće navodi rastuću neizvjesnost oko potencijalnog povećanja carina na uvoz iz SAD-a i mjera odmazde trgovinskih partnera. Sama povećana neizvjesnost dovoljna je da obeshrabri ulaganja, oslabi proizvodnju i poremeti globalne opskrbne lance, navodi se u izvješću. Gledajući izvan neizvjesnosti, kratkoročni učinak carina i trgovinskih ograničenja na pojedinačna gospodarstva ovisit će o tome primjenjuju li se carine univerzalno ili samo na odabrane trgovinske partnere.
Scenarij u kojem Sjedinjene Države podižu carine na sav uvoz za dodatnih 10 postotnih bodova mogao bi kratkoročno smanjiti BDP u regijama EBRD-a za 0,1-0,2 posto. Dok su Jordan, Slovačka, Mađarska i Litva neka od EBRD-ovih gospodarstava koja su najosjetljivija na takve mjere zbog svoje ukupne trgovinske izloženosti američkom tržištu, izvješće pokazuje da su Bugarska, Slovenija i Rumunjska najizloženije nedavno najavljenom povećanju američkih carina na čelik i aluminij.
Ekonomska analiza također pokazuje da bi, ako se carine primjenjuju selektivno, gospodarstva s povlaštenim pristupom američkom tržištu mogla imati koristi od preusmjeravanja trgovine i povećanja izravnih stranih ulaganja (FDI).
Rastuće geopolitičke napetosti dovele su do oštrog pada trgovine i izravnih stranih ulaganja između suparničkih geopolitičkih blokova, koncentriranih oko Zapada pod vodstvom SAD-a i Istoka pod vodstvom Kine/Rusije. U isto vrijeme FDI iz Kine i Sjedinjenih Država u ‘povezujuća‘ gospodarstva kao što su Uzbekistan, Vijetnam, Meksiko, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija su porasla, navodi se u izvješću.
EBRD ističe da je regionalna inflacija smanjena, nudeći određeno olakšanje. Doista, inflacija je pala s vrhunca od 17,5 posto u listopadu 2022. na 5,9 posto u prosincu 2024. Usprkos tome, inflacija je i dalje više od 1 postotnog boda iznad svog prosjeka prije pandemije, a cjenovne pritiske sve više pokreću čimbenici na strani potražnje kao što su labavija fiskalna politika i brz rast plaća.
- Iako je inflacija znatno pala, izvori inflatornih pritisaka su se pomaknuli. Fiskalna politika i dinamika plaća sada igraju puno veću ulogu, a put naprijed zahtijeva pažljivu kalibraciju politike kako bi se osigurala stabilna putanja rasta - kaže Beata Javorcik, glavna ekonomistica EBRD-a.
Iako je umjerenost inflacije uglavnom u skladu s očekivanjima, izvješće ističe činjenicu da su kamatne stope – uključujući stope u Sjedinjenim Državama – opadale sporije nego što se prije očekivalo.
Nadalje, agregatna fiskalna ravnoteža u regijama EBRD-a pogoršala se za oko 2,2 postotna boda između 2017. – 2019. i 2024. i očekuje se da će se približno na toj razini stabilizirati 2025. i srednjoročno. Ovaj trend odražava slične fiskalne izazove u Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Njemačkoj i drugim velikim gospodarstvima.
Državni deficiti pogoršani su kombinacijom čimbenika, uključujući ponovno oživljavanje industrijskih politika usred fragmentacije trgovine i ulaganja, fiskalni teret starenja stanovništva i porast izdataka za obranu. Potrošnja za obranu u regijama EBRD-a gotovo se udvostručila tijekom posljednjeg desetljeća, povećavši se s 1,8 posto BDP-a u 2014. na 3,5 posto u 2023., uz očekivanja daljnjeg rasta.
Dok su mnoga tržišta u nastajanju u regijama EBRD-a koristila ranija razdoblja niskih kamatnih stopa za produljenje dospijeća duga i povećanje udjela zaduživanja u lokalnoj valuti, neka su gospodarstva i dalje posebno osjetljiva na vanjske šokove. Zemlje kao što su Libanon, Mongolija i Tadžikistan imaju velike udjele i kratkoročnog i državnog duga denominiranog u američkim dolarima, što ih čini izloženijima promjenama u globalnim financijskim uvjetima.
Projekcije regionalnog rasta
Predviđa se da će rast u srednjoj Europi i baltičkim državama dosegnuti 2,7 posto 2025. i 2,8 posto 2026., uz podršku otpornih tržišta rada. Međutim, projekcija za ovu godinu revidirana je naniže zbog sporijeg od očekivanog oporavka u razvijenoj Europi, koji je prigušio proizvodnju, izvoz i investicije.
U jugoistočnim zemljama EU-a, rast je usporio na 1,5 posto u 2024., uz slabije rezultate od očekivanih uzrokovane slabom vanjskom potražnjom, usporavanjem ulaganja i smanjenim fiskalnim poticajima. Očekuje se da će se rast oporaviti na 2,1 posto 2025. i 2,4 posto 2026.
Očekuje se da će rast na zapadnom Balkanu ostati stabilan na 3,6 posto i 2025. i 2026. Revizija prognoze za ovu godinu prema dolje odražava slabiju vanjsku potražnju i manje domaće prelijevanje projekata javnih ulaganja usred skučenih tržišta rada.
Središnja Azija zabilježila je umjereni rast na 5,4 posto u 2024., što je pad u odnosu na 5,7 posto u 2023., pri čemu kazahstanski rudarski sektor stagnira, a Mongolija se suočava s ekstremnim vremenskim uvjetima. Očekuje se da će se rast vratiti na 5,7 posto u 2025., prije nego što se umjereno zaustavi na 5,2 posto u 2026.
U istočnoj Europi i na Kavkazu (EEZ) gospodarski rast usporio je na 3,9 posto 2024. jer je oslabio poticaj posredničke trgovine i priljeva radne snage i kapitala. Očekuje se da će se rast dodatno umjereno smanjiti 2025., dosegnuvši 3,6 posto, prije nego što poraste na 4,3 posto 2026. godine.
Prognoza Ukrajine za 2025. revidirana je naniže za 1,2 postotna boda zbog štete na elektroenergetskoj infrastrukturi uzrokovanoj ruskim napadima. Predviđa se da će rast BDP-a u prosjeku iznositi 3,5 posto u 2025., prije nego poraste na 5,0 posto u 2026. ako primirje bude na snazi do kraja ove godine.
Rast u Turskoj umjeren je na 2,9 posto u 2024., što je pad od 5,1 posto u prethodnoj godini, odražavajući pooštravanje monetarne politike s ciljem snižavanja trajno visoke inflacije. Očekuje se da će se rast oporaviti na 3,0 posto 2025. i 3,5 posto 2026. kako se inflacija smanjuje, a realne plaće rastu.
Procjenjuje se da je rast u južnom i istočnom Sredozemlju 2024. u prosjeku iznosio 2,5 posto, pod utjecajem sukoba i sporog napretka reformi. Očekuje se da će se rast oporaviti na 3,7 posto 2025. i 4,1 posto 2026. godine.