Dug je put pred Hrvatskom kako bi u digitalizaciji uhvatila korak za vodećim europskim i svjetskim državama, iako digitalizacija u Hrvatskoj ide u dobrom smjeru, istaknula je to na današnjoj AmChamovoj konferenciji direktorica Andrea Doko Jelušić. Hrvatska je, naime, na 21. mjestu od 27 država prema prošlogodišnjem DESI indeksu.
– Puno je novih tema u tehnološkom sektoru važnih za digitalizaciju društva i gospodarstva, a jedna od njih je suradnja SAD-a i Europske unije o zajedničkom pristupu i razvoju tehnologije pa do protoka podataka. Puno se priča kako osnažiti europski ekosustav za razvoj startupova što je važno i za Hrvatsku, koja se može pohvaliti lijepim primjerima – dodala je Doko Jelušić.
Digitalizacija je, međutim, bolja u gospodarstvu nego što je u javnoj upravi, istaknuo je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Prema Strategiji digitalne Hrvatske do 2032., Hrvatska u digitalizaciji teži dostići prosjek Europske unije. Također, napomenuo je da je udio ICT-ja u hrvatskom BDP-u za prošlu godinu iznosio 4,5 posto, a taj postotak bi do 2032. trebao porasti na 13 posto.
– Strategijom digitalne Hrvatske za sljedeće desetljeće definirali smo viziju digitalne transformacije u četiri strateška područja – gospodarstvu, javnoj upravi, povezivosti te u razvoju digitalnih vještina građana. Iako možda ne djeluje toliko zahtjevno, kada pogledamo kako napreduju države u EU, treba nam puno više truda da bismo to postigli. Nemamo izgovora nego pojačati aktivnosti na području digitalizacije, osobito digitalizacije javnih usluga – rekao je Gršić.
Od ideje do realizacije
Tijekom panel rasprave koja se povela na temu što je sve potrebno za povećanje digitalizacije, Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska, istaknuo je važnost zakonodavnog okvira. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se zadnjih godina povećava razina inovativnosti i, konkretno na primjeru telekoma, investicija u infrastrukturu, pri čemu pomažu i EU fondovi. No, ako kao telekomi, primjerice, i žele infrastrukturom obuhvatiti sve otoke, legislativa za gradnju infrastrukture im to otežava. Stoga, zaključuje Ježina, treba omogućiti i olakšati investicije.
Vedran Bajer, direktor Microsofta Hrvatska, posebno je naglasio da se digitalne vještine Hrvata razvijaju, posebno kod mladih od 16 do 29 godina koji u tom području prednjače naspram europskih vršnjaka.
– To je važan podatak jer su to budući pokretači razvoja, a velik broj mladih osnivači su startupova, malih visokotehnoloških tvrtki – rekao je Bajer, uz napomenu da postoji još prostora za razvoj.
Za uspješnu digitalizaciju bitna je i promjena mindseta u menadžmentu, ali i kod svih zaposlenika, dodao je Emil Sapunar, direktor upravljanja retail strategijom i digitalnom transformacijom Raiffeisenbanku Hrvatska.
– Hrvatska populacija je na razini digitalne pismenosti centralne Europe, nismo najbolji, ali nismo niti loši – rekao je Sapunar, dodavši da na temelju njihovog iskustva kao banke, kada klijentima pruže dobro tehnološko rješenje za bankarske usluge, oni to lako prihvate.
Ključna je brzina
No izazov nije samo kako ćemo provesti digitalizaciju, nego koliko brzo ćemo ju provesti te koristimo li sve prilike za digitalizaciju koje imamo pred sobom, rekao je Daniel Castro, potpredsjednik Information Technology and Innovation Foundation (ITIF) i direktor Centra za podatkovne inovacije.
Što se tiče odnosa između SAD-a i Europske unije, najvažnije pitanje trenutno tiče se trgovine i investicija. S obzirom na to, Castro je istaknuo značenje Vijeća EU-SAD za trgovinu i tehnologiju za hrvatske tvrtke, koje može omogućiti, između ostaloga, više izvoza tehnoloških rješenja u SAD.
– U SAD-u postoji značajna potražnja za tehnološkim uslugama. Tvrtkama su potrebni talenti u području tehnologije, a traže ih i u inozemstvu. To je prilika za rast hrvatskih tvrtki i ulazak na američko tržište – dodao je Castro.
Digitalizacija kao prilika, ali i opasnost
Koliko god korisne bile za povećanje efikasnosti i otpornosti kompanija, ali i smanjenje troškova, digitalizacija i automatizacija donose i određene opasnosti, dodao je Matej Križnjak, menadžer za automatizaciju digitalnih procesa u timu za usluge razvoja informacijskih sustava u PwC-u Hrvatska. Naime, sami zaposlenici kompanija često se boje da će zbog tehnologije izgubiti posao.
Automatizacija i digitalizacija imaju i svoje opasnosti. Ujedno, događa se da imamo smanjenje troškova, povećanu efikasnost i produktivnost, a zaposlenici se mogu preusmjeriti na zadatke koji donose veću vrijednost kompanije. Opasnosti tih procesa i projekata su da se sami zaposlenici često boje da će izgubiti svoj posao.
– Potrebno je uvjeriti zaposlenike da ih ta tehnologija neće zamijeniti, već im ona može donijeti zadovoljstvo. Digitalizacijom i automatizacijom procesa možete dati veću odgovornost zaposlenicima, što će posljedično uzrokovati njihova unaprjeđenja, upskilling. Morate uključiti zaposlenike u implementaciju digitalizacije, kako bi naučili surađivati s tehnologijom – rekao je Križnjak.
To potvrđuju i PwC-ova istraživanja koja su pokazala da većina direktora u CEE regiji tijekom sljedećih 12 mjeseci planira reducirati operativne troškove, ali nemaju u planu smanjivati broj zaposlenika.