Gospodarski rast ove i iduće godine bit će snažniji od rujanskih prognoza, stopa inflacija nastavit će padati, pa će i plaće rasti nešto sporije, a čuveni (pre)skupi apartmani i kuglice sladoleda uzimaju danak u hrvatskom turizmu. Najvažniji su to naglasci Makroekonomskih projekcija Hrvatske narodne banke (HNB) koje u petak predstavio guverner Boris Vujčić. Što se tiče ekonomskog rasta, Vujčić je istaknuo kako središnja banka očekuje da će BDP u ovoj godini porasti 3,7 posto, što je 0,1 posto više nego u rujanskim prognozama.
Prema Vujčićevoj ocjeni, rast realnog BDP-a trebao bi znatno nadmašiti rast eurozone i nastaviti pridonositi izjednačavanju našeg standarda s europskim. Naime, za eurozonu se očekuje gospodarski rast u ovoj godini od 0,7 posto dok se ujesen očekivalo jačanje od 0,8 posto. K tome, eurozona će iduće godine ojačati za 1,1 posto, a 2026. za 1,4 posto. U oba slučaja radi se o smanjenju u odnosu na rujanske prognoze.
Generatori rasta
U Hrvatskoj će 2025. ekonomski rast iznositi 3,3 posto dok će 2026. donijeti gospodarski rast od tri posto, smatraju u HNB-u. Prognoze za iduće dvije godine revidirane su naviše za 0,2, odnosno 0,3 posto. Brži ekonomski rast od prijašnjih očekivanja rezultat je i dalje snažne osobne potrošnje – podržane rekordno niskom nezaposlenošću od 4,3 posto u ovoj godini – zatim investicijama iz fondova EU-a te robusne državne potrošnje. Promatrano po komponentama, rast osobne potrošnje ove će godine iznositi šest posto, iduće usporava na 4,9 posto, a 2026. na 3,5 posto.
Potrošnja države, nakon visokih lanjskih sedam posto rasta, ove će godine rasti po stopi od 4,3 posto. U iduće dvije godine dodatno će usporiti, na 3,2, odnosno 2,4 posto. Investicije su ove godine rasle snažnih 12 posto, dok će u iduće dvije godine rasti po znatno skromnijim stopama od četiri i tri posto. Osim višeg ekonomskog rasta, i dalje ćemo imati i višu stopu inflacije nego ostatak eurozone. HNB očekuje da će nakon ovogodišnjih četiri posto, stopa inflacije u 2025. iznositi 3,5 posto, a 2026. će pasti na 2,5 posto. Istovremeno, inflacija u eurozoni iduće će godine iznositi 2,1 posto, a godinu kasnije 1,9 posto.
Međutim, hoće li inflacija uistinu tako kretati, u ovom je trenutku nemoguće predvidjeti jer mnogo toga ovisi o intenzitetu carinskog rata koji najavljuje novoizabrani američki predsjednik Donald Trump. Inflaciju u Hrvatskoj do sada su najviše generirale usluge, posebno one povezane s turizmom, istaknuo je Vujčić. Pri tome je iznio podatak da su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj skočile za 50 posto u odnosu na 2019. dok su nama konkurentske države imale mnogo skromnije poskupljenje, između 15 i 20 posto. To se već odrazilo na bitno sporiji rast noćenja u Hrvatskoj u odnosu na ostale mediteranske zemlje, a sukladno tome unazad dvije godine vidljivo opada rast prihoda od turizma. Pri tome je doprinos realne turističke potrošnje u trećem tromjesečju ove godine bio ‘vrlo negativan‘, kazao je Vujčić.
Jeftiniji krediti poduzećima
– Cjenovna konkurentnost djelatnosti povezanih s turizmom zamjetno je oslabila, pa bi budući doprinos turizma vanjskotrgovinskoj bilanci mogao biti manji – dodao je guverner. Ove je godine u Hrvatskoj otvoreno 50 tisuća novih radnih mjesta. Ovakav tempo ne može zadovoljiti domaće tržište rada, pa je prema podacima za listopad broj stranih radnika iznosio 130 tisuća. Od toge je 10 tisuća došlo iz članica EU-a. No, 33 tisuće radnika, doduše na pola radnog vremena, došlo je iz redova umirovljenika, od čega je najveći dio zaposlen u tercijarnom sektoru, od trgovine do znanstvenih i tehničkih djelatnosti.
Na ovotjednoj sjednici Europske središnje banke ključne kamatne stope smanjene su za dodatnih 25 baznih bodova, pa sada stopa na depozite banka kod središnje banke iznosi tri posto. Guverner ističe da se pojeftinjenje novca već primjećuje i u Hrvatskoj, ponajprije na novoodobrene kredite poduzećima. – Unatoč povoljnijim uvjetima financiranja, krediti poduzećima su tek skromno porasli uz blage naznake oporavka dok su krediti stanovništvu nastavili razmjerno snažno rasti – istaknuo je Vujčić.