Prema podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje ove godine ukupno stanje konsolidiranog duga sektora opće države na kraju ožujka 2024. godine iznosilo je 49,5 milijardi eura pa je u odnosu na kraj prosinca 2023. ostvaren rast od 1,3 milijarde eura (ili 2,6 posto), a u odnosu na kraj ožujka 2023. taj je dug veći za 1,1 milijardu (ili 2,3 posto).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju ožujka 2024. godine iznosio je 63,3 posto BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je omjer iznosio 68,6 posto, što je smanjenje od 5,3 postotnih bodova na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja bilježi se povećanje omjera duga i BDP-a za 0,2 postotna boda.
Smanjenje omjera duga i BDP-a od 5,3 postotna boda na godišnjoj razini zahvaljuje se snažnom rastu gospodarstva u proteklih godinu dana. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju ove godine BDP je porastao već 13. kvartal zaredom, za 3,9 posto na godišnjoj razini.
U priopćenju HNB-a navodi se i struktura duga opće države po financijskim instrumentima. Najveći udio imaju dugoročni dužnički vrijednosni papiri (64,7 posto), zatim krediti i depoziti (29,4 posto) te kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (5,9 posto). Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri porasli su za 1,4 milijarde eura ili 89 posto u odnosu na ožujak prošle godine, pa su tako ostvarili najveći relativni porast u ukupnoj strukturi duga, s 3,2 na 5,9 posto.
Podsjetimo, hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju rujna 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU. Na razini 20-člane eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju trećeg prošlogodišnjeg kvartala 89,9 posto i bio je manji za 0,4 postotna boda nego na kraju lipnja, pokazuju izračuni Eurostata. Isti pad zabilježen je i na razini EU-a, gdje se spustio na 82,6 posto BDP-a.
U odnosu na kraj lipnja 2022. godine smanjen je u prosjeku za oko 2,2 postotna boda. Udio duga u BDP-u blago se smanjio na oba područja zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao nešto snažnije od javnog duga. U odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna smanjen je na oba područja u prosjeku za oko 2,2 postotna boda. Na kraju rujna 2023. bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 12,7 bilijuna eura, a na razini EU-a 13,8 bilijuna eura.
Prošle godine najveći skok u Belgiji
U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju rujna iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci, kao i na kraju lipnja. Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je bio 65,5 posto veći od BDP-a. Slijedi Italija gdje je premašio BDP za 40,6 posto. Skupina zemalja s javnim dugom nešto većim od BDP-a obuhvaća i Francusku, Španjolsku, Belgiju i Portugal.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio 47,9 milijardi eura i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj lipnja. Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na kraju rujna na 64,4 posto, sa 66,5 posto na kraju lipnja, odražavajući snažniji rast gospodarstva. Na kraju rujna 2022. iznosio je 45,8 milijardi eura, što je tada odgovaralo 69,8 posto BDP-a. Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i na kraju prošlogodišnjeg rujna bila Njemačka sa 64,8 posto. Najmanji je ponovo bio u Estoniji gdje je iznosio 18,2 posto.
I na kraju rujna udio duga u BDP-u bio je u 18 zemalja EU-a manji nego na kraju lipnja, a najviše se smanjio na Cipru, za 5,6 postotnih bodova. Slijede Luksemburg i Portugal gdje je bio manji za 2,6 odnosno za 2,5 postotnih bodova. U skupini je i Hrvatska s udjelom duga u BDP-u u rujnu manjim za 2,2 postotna boda nego na sredini godine. Najviše je pak porastao u Belgiji, za 2,1 postotni bod. Na drugom je mjestu Latvija s povećanjem udjela u odnosu na kraju lipnja za 1,9 postotnih bodova.
Na kraju rujna javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je u osam zemalja EU-a veći nego u istom razdoblju 2022. godine. Time se skupina proširila za dvije zemlje. Najviše je u odnosu na rujan 2022. porastao u Belgiji, za 2,5 postotnih bodova, a blizu su i Estonija i Litva gdje je uvećan za 2,3 odnosno za dva postotna boda.
Daleko najveći pad bilježili su pak Grčka i Portugal, za 12 odnosno za 11 postotnih bodova. Blizu je i Cipar gdje se smanjio za 10,3 postotna boda. Eurostat je u skupini izdvojio i Hrvatsku s udjelom duga u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna nižim za 5,5 postotnih bodova nego na kraju rujna 2022. Najbliže je Hrvatskoj Irska gdje se smanjio za 4,9 postotnih bodova, pokazuju podaci Eurostata.