Hrvatska naroda banka (HNB) u prošloj godini poslovala je s dobiti većoj od 482 milijuna kuna, što je za 8,5 puta više nego u 2021. godini, pokazuje bančino financijsko izvješće, objavljeno u utorak u sklopu Godišnjeg izvješća za 2022.
Financijsko izvješće pokazuje da je središnja banka lani ostvarila ukupn neto prihod od 1,23 milijarde kuna ili 67 posto veći nego godinu ranije, dok su joj troškovi poslovanja dosegnuli 749,4 milijuna kuna te su bili 10 posto veći.
Kako se navodi u priopćenju HNB-a, Godišnje izvješće za 2022. opisuje bančine aktivnosti i uključuje informacije o pripremama za zamjenu hrvatske kune eurom, o makroekonomskim kretanjima, provedbi monetarne politike, upravljanju međunarodnim pričuvama RH i obavljanju ostalih zadaća iz djelokruga HNB-a te o poslovanju kreditnih institucija, a obuhvaća i godišnje financijske izvještaje HNB-a te je po prvi put ove godine uključeno i Klimatsko izvješće.
Iz središnje banke navode pritom da su brojne aktivnosti HNB-a u 2022. bile povezane s pripremama za zamjenu hrvatske kune eurom. Uspješno okončanje postupka uvođenja eura u najkraćem mogućem roku iznimno je postignuće, a posebice kada se uzme u obzir da je u ključnim fazama postupka Hrvatsku pogodilo nekoliko snažnih šokova – pandemijska kriza, razorni potresi i globalna inflacija – koji su bili velik izazov za hrvatsko gospodarstvo i nositelje ekonomske politike. U Izvješću se stoga posebna pozornost posvećuje analizi rasta inflacije i mjerama za njezino smanjivanje te utjecaju rasta kamatnih stopa na trošak zaduživanja kućanstava, ističu iz HNB-a.
Prosječna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena snažno se povećala, s 2,7 posto u 2021. na 10,7 posto u 2022., i tako dosegla najvišu razinu u posljednjih 28 godina. Međutim, podaci pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj niža nego u državama članicama EU-a koje nisu u europodručju te da su kamatne stope za građane i poduzeća manje, a uvjeti financiranja povoljniji, dodaju iz HNB-a.
U Izvješću se, među ostalim, analizira stanje u bankovnom sustavu, promjene u statističkim istraživanjima HNB-a nastavno na uvođenje eura, a posebna je pozornost posvećena zaštiti potrošača, u okviru koje se nadzire i utvrđuje poštuju li institucije kojima HNB izdaje odobrenje za rad važeće zakonske i druge odredbe o zaštiti potrošača te primjenjuju li dobre poslovne prakse i osiguravaju da se potrošačima jasno pružaju točne i aktualne informacije.
- Čekaju nas ozbiljni demografski, klimatski, strukturni, gospodarski i drugi izazovi. Uvođenje eura nije zamjena za reforme ni rješenje svih problema, ali trajno uklanja valutni rizik, olakšava poslovanje poduzeća, ojačava konkurentnost gospodarstva, poboljšava uvjete financiranja za državu, poduzeća i građane te jamči veću otpornost na financijske krize i vanjske šokove. Članstvo u monetarnoj uniji i sukreiranje politika s 19 zemalja s kojima dijelimo valutu trajno podupire gospodarski rast i povećanje blagostanja građana, čime ubrzava dosezanje standarda razvijenijih država europodručja. A upravo je to i bilo svrha uvođenja eura - zaključuje guverner Boris Vujčić u svojoj uvodnoj riječi u sklopu Godišnjeg izvješća koje je upućeno zastupnicima u Hrvatski sabor.