Zbog revizije podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) Hrvatska narodna banka (HNB) za ovu godinu očekuje niži gospodarski rast za ovu godinu nego što su sugerirale rujanske prognoze, ali zato za 2024. očekuje višu stopu rasta BDP-a. K tome, za iduću godinu središnja banka očekuje brži pad inflacije od dosadašnjih očekivanja. Najvažniji su to naglasci iz prosinačkih prognoza HNB-a koju je danas predstavio guverner Boris Vujčić tijekom Godišnjeg briefinga za medije.
Vujčić je istaknuo kako bi ove godine hrvatski BDP trebao porasti 2,6 posto što je 0,2 posto niže od jesenskih projekcija. Ekonomisti HNB-a u zadnjem kvartalu ove godine očekuju opet rast ekonomske aktivnosti što bi trebalo rezultirati rastom BDP-a od 0,8 posto na kvartalnoj razini, a 3,5 posto na godišnjoj. Pozitivni ekonomski trendovi nastavit će se i u idućoj godini, pa nove projekcije govore da nas u 2024. očekuje gospodarski rast od tri posto, što je 0,4 posto više nego što je HNB ranije očekivao. Za 2025. i 2026. u HNB-u očekuju ekonomski rast od 2,7, odnosno 2,6 posto.
Brži pad inflacije
Najveći doprinos rastu iduće se godine ponajviše doći od osobne potrošnje, ali i izvoza i uvoza, kao što je to bilo i 2022. godine, pojasnio je guverner. Ako se pogleda dekompozicija BDP-a, ove godine smanjila se osobna potrošnja te izvoz, ali je zato povećanja državna potrošnja, sa 2,7 na četiri posto. - U idućoj godini izvoz se vraća na normalnu razinu - kazao je Vujčić. Što se tiče ekonomskog rasta u eurozoni na koje je hrvatsko gospodarstvo izrazito oslonjeno, on će iduće godine iznositi 0,8 posto, dok će 2025. i 2026. dosegnuti 1,5 posto.
Što se tiče rasta cijena, prvi čovjek HNB-a istaknuo je kako prosinačke prognoze govore o bržem smanjenju inflacije jer su se sve komponente počele smanjivati, prvenstveno cijene hrane i usluga. Nakon što će u 2023. godišnja stopa dosegnuti 8,4 posto, u 2024. bi se trebala spustiti na četiri posto što je 0,6 posto niže od rujanskih očekivanja. U 2025. trebali bi svjedočiti stopi inflacije od 2,5 posto, dok bi se na "idealnih" dva posto trebala spustiti godinu kasnije. Naravno, u eurozoni u cjelini stopa inflacije bit će značajno niža; 2,7 posto iduće godine te 2,1 posto u 2025. godini. Vezano za višu inflaciju u Hrvatskoj nego u eurozoni, Vujčić je kazao kako je to prvenstveno rezultat rasta cijena usluga koje su kod nas rasle brže nego u ostalim članicama, ponajviše zbog turizma i uvođenja eura.
- Povišen inflacijski diferencijal prema europodručju sve je više rezultat inflacije cijena energije, ali je kumulativni porast inflacije veći u zemljama središnje i istočne Europe. Posljedica je to činjenice da u istočnim članicama energija i hrana imaju veći ponder u potrošačkoj košarici - pojasnio je Vujčić. Kumulativno gledajući, od lipnja 2021. pa do listopada ove godine cijene u Hrvatskoj više su za 22,9 posto čime smo na začelju skupine država središnje i istočne Europe (osim Slovenije gdje je kumulativna stopa dosegla 19,6 posto). Najviše su u tom razdoblju cijene skočile u Mađarskoj, 36,3 posto.
Slabije povećanje plaća
Slabljenje inflacije u HNB-u očekuju unatoč daljnjem rastu plaća, iako sporijim intenzitetom. Guverner je istaknuo da se i dalje očekuje trend uvoza radne snage započet 2017. godine, a stopa nezaposlenosti nakon ovogodišnjih 6,4 posto past će iduće godine na šest posto, a 2026. iznosit će 5,5 posto. Što se tiče realnih bruto plaća, nakon što su ove godine uvećane 5,7 posto, u 2024. očekuje se usporavanje rasta na 3,6 posto dok će 2025. i 2026. rasti manje od dva posto.
Inozemna pozicija Hrvatske iskazana saldom tekućeg i kapitalnog računa platne bilance poboljšava se iz tri razloga. - To su pad uvoza enegenata, veće korištenje fondova Europske unije čija je angažiranost dosegla maksimum te rasta turističkih prihoda - kazao je Vujčić.
U osvrtu na odluke Europske središnje banke s posljednje sjednice 14. prosinca, Vujčić je podsjetio da su sve tri ključne kamatne stope - depozitna stopa (DFR), repo stopa (MRO) i stopa granične posudbe od središnje banke (MLF) ostale nepromijenjene na četiri, 4,5 i 4,75 posto. Što se tiče depozitne stope po kojoj banke "parkiraju" višak likvidnosti kod središnje banke, Vujčić je istaknuo kako je ona zamijenila dosadašnju repo stopu na mjestu glavnog instrumenta monetarne politike.
HNB će domaćim bankama po osnovi prihvata viška likvidnosti ove godine isplatiti gotovo 500 milijuna eura kamata. Na pitanje kako će to utjecati na financijski rezultat same središnje banke, guverner je kazao kako će poslovanje dijela središnjih banaka u eurozoni zbog toga biti pogođeno, ali HNB ne spada u one s velikim troškom. - Naš financijski rezultat neće biti negativan - kazao je Vujčić.
Pad cijena stanova još se ne vidi
Prema njegovim riječima, pooštravanje monetrane politike ECB-a nastavlja se prenositi na rast kamatnih stopa u domaćim bankama. Sve nepovoljniji uvjeti financiranja i smanjenje potražnje prigušili su kreditiranje poduzeća, ali se stanovništvo i dalje snažno zadužuje. U tom kontekstu Vujčić je istaknuo kako je kod kamatnih stopa na nenamjenske (gotovinske) kredite najveća razlika između Hrvatske i ostatka eurozone. - Kod nas su nenamjenski krediti najjeftiniji - tvrdi guverner.
Iako su i kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj počele rasti, u komentaru tržišta nekretnina Vujčić je kazao kako se ciklus na tržištu značajno ohladio, ali se još ne vidi izraženiji pad cijena.