Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2022. godine iznosio je 68,4 posto, što je smanjenje od deset postotnih bodova u odnosu na kraj prethodne godine, čime se nastavlja trend pada udjela duga opće države u BDP-u započet u drugom tromjesečju 2021. godine, izvijestila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP, udio duga u BDP-u smanjuje se već sedmo tromjesečje zaredom, iako sve sporije, te na kraju 2022. bilježi svoju najnižu vrijednost još od kraja 2012. godine kad je iznosio 69,2 posto, navedeno je u novom HNB-ovom statističkom priopćenju o dugu opće države.
Ukupni dug na kraju prosinca 2022. godine iznosio je 68,4 posto BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 78,4 posto, što je smanjenje od deset postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od dva postotna boda u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 70,4 posto.
Godišnji pad udjela duga u BDP-u od deset postotnih bodova rezultat je izrazito snažnog nominalnog rasta BDP-a uz istovremeno vrlo blagi rast duga, istaknuli su iz HNB-a.
Inače, prema konačnim podacima statistike državnih financija za četvrto lanjsko tromjesečje, ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju prosinca prošle godine iznosilo je 46,1 milijardu eura, pa je u odnosu na kraj rujna 2022. ostvaren rast od 400 milijuna eura ili 0,9 posto, a u odnosu na kraj prosinca 2021. taj je dug veći za pola milijarde eura ili jedan posto.
Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 600 milijuna eura ili 3,8 posto i porasta unutarnjeg duga za milijardu eura ili 3,5 posto. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug pao za 100 milijuna eura ili 0,3 posto, a inozemni dug porastao je za pola milijarde eura ili 3,4 posto, naveli su iz središnje banke.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države, a u njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice, 64,8 posto, drugi su po važnosti dugoročni krediti, s 30,5 posto, a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, zajedno s 4,6 posto.
Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2022. godine bio za 700 milijuna eura ili 24,2 posto manji u odnosu na kraj prosinca 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za milijardu eura ili 2,4 posto, priopćeno je iz HNB-a.