Biznis i politika
StoryEditor

Hoće li ChatGPT srušiti vaš biznis?

18. Siječanj 2023.

Netflixu su trebale tri i pol godine da stekne milijun pretplatnika, Twitteru dvije godine, TikToku godinu dana, Facebooku 10 mjeseci, a Instagramu je trebalo tek 75 dana da stekne prvi milijun korisnika. ChatGPT-3 imao je milijun aktivnih korisnika pet dana nakon službenog lansiranja u javnost.

Zastrašujuće je dobar, rekao je kontroverzni Elon Musk, jedan od osnivača kompanije Open AI, uz aktualnog CEO-a Sama Altmana, koja je i razvila taj jezični alat. Naravno da je Musk imao svoje prste u biznisu koji će preokrenuti cijele industrije naopačke.

ChatGPT (Generative Pre-trained Transformer, onaj koji stvara novi, vlastiti sadržaj) jezični je alat dizajniran da odgovara na pitanja, pruža informacije i stvara sadržaj o širokom rasponu tema, a treniran je na ogromnoj količini tekstualnih podataka s interneta poput različitih mrežnih stranica, knjiga, novinskih i znanstvenih članaka i slično, odnosno svemu što je objavljeno do kraja 2020. godine. Jest da ne zna da je rat u Ukrajini i da su centralne banke povećale kamate, kao ni to da je princ Harry raskrstio sa svojom obitelji, ali bez problema generira tekstove različitih stilova i formata na način vrlo sličan ljudskom pisanju.

Skorašnji IPO?

Na primjer, zna sve o financijskoj krizi iz 2008. i može napisati analitički novinarski članak o toj temi. Za nekoliko će sekundi uz prave upute odigrati ulogu financijskoga konzultanta i napraviti prezentaciju o trendovima u npr. ekološkoj proizvodnji hrane u istočnoj Europi, u stanju je pripremiti pravni ugovor za startup koji će regulirati međusobna prava i obveze vlasnika, a osim toga može napisati programerski kôd. Uz malo umješnosti može razraditi i poslovnu ideju zasnovanu na jednostavnom upitu, osmisliti osnovne, dugoročne i kratkoročne ciljeve, opisati komu je namijenjena, kakve će biti specifičnosti biznisa i kako će se na kraju financirati.

Čak ide toliko daleko da sugerira i klijente na domicilnom tržištu. Ne samo da može pisati vrsne statuse na društvenim mrežama, nego može sažeti svaku nepročitanu lektiru, isplanirati put za obitelj u Madrid, čak i osmisliti tjedni meni za peteročlanu obitelj temeljen na voću i povrću dostupnima u Hrvatskoj zimi. Može generirati videosadržaj, a stvara i vizuale. A ako može sve to, ne čudi da može besprijekorno napisati studentski rad, zbog čega su pojedini fakulteti, zasad tek u Australiji, a pitanje je vremena kada će to implementirati i drugi, uveli ni manje ni više nego obvezu da se radovi pišu olovkom, a ispiti opet provode usmeno. Čak je i taj moment stvorio poslovnu priliku: GPTZero je alat koji pak detektira je li tekst napisao čovjek ili bot (chatbot, odnosno robot), a i on već ima više milijuna korisnika.

Uskoro će izaći nova verzija ChatGPT-4, a osnivači najavljuju da će biti pametnija i aktualnija, imat će umjesto sadašnjih 175 milijardi oko 100 bilijuna parametara, što samo znači da ako vam je sadašnje ‘igralište‘ (jer tako se naziva polje u koje se upisuju pitanja, a u kojem bot ispisuje odgovore: playground) impresivno, zamislite tek kakvo će biti kad bude još ‘pametnije‘ i potkovanije znanjem iz aktualnog vremena.

ChatGPT nije jedini alat koji se temelji na umjetnoj inteligenciji. Već postoje deseci aplikacija i botova koji više ili manje uspješno rade upravo to – komuniciraju s korisnikom o raznim temama. Velika većina ih se plaća, a vrlo je izvjesno da će se i nove verzije ChatGPT-ja plaćati i to masno jer tvrtka koja ga je osmislila sigurno u to nije uložila ogroman kapital da bi ga dijelila iz čistog altruizma. Zaradu očekuju i njihovi investitori, pogotovo Microsoft, koji je već imao dvije runde financiranja, a svi navijaju za skori IPO tvrtke, koji bi mogao biti hit. Naime, nedavna prezentacija za investitore otkrila je da tvrtka očekuje 200 milijuna dolara prihoda u 2023. i milijardu dolara na godinu do 2024. Inače, OpenAI je nedavno procijenjen na 29 milijardi dolara.

– Treniranje ovakvih sustava je skupo. Npr. treniranje GPT-3 kao glavne komponente ChatGPT-a stajalo je oko četiri milijuna dolara, ali cijena korištenja modela je trenutačno nekoliko centi. To je zapravo vrlo jeftino i ne može se mjeriti s cijenom ljudskog rada. No ovo je tek prvi ovakav model i očekujemo da će sustavi koji dolaze biti još moćniji, a cijena korištenja još niža. Inače, ovako veliko potencijalno tržište u IT-u nismo imali još od kasnih 90-ih i popularizacije interneta. Predviđanja su da bi na ovom valu mogle nastati nove megakompanije kao što su to danas Facebook, Apple, Amazon, Netflix i Google. Jedan od kandidata je OpenAI, čija je ambicija postati vrijedan bilijun dolara, a siguran sam da neće biti jedini u tom rangu – istaknuo je Davor Runje, IT stručnjak i suosnivač startupa airt, koji počiva upravo na umjetnoj inteligenciji.

Googleov ubojica

Međutim, treba razjasniti što je umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija kao takva ne postoji, ono što postoji su moćni alati za automatizaciju pojedinih aktivnosti. Takvi alati ne samo da izgledaju kao da su inteligentni, nego mogu stvoriti dojam, a to je ono što nas najviše plaši i izaziva nelagodu, kao da imaju vlastitu svijest. A nemaju, barem zasad. Nema ni ChatGPT, pa nas svejedno ostavlja bez daha. Zato se i treba u radu s njim i na sličnim tehnologijama voditi zakonima robotike Isaaca Asimova.

Na pitanje hoće li alati koji počivaju na umjetnoj inteligenciji utjecati na pojedine industrijske sektore, hoće li promijeniti postavke globalne ekonomije i hoće li se pokazati kao disruptori, odgovor je i da i ne. Da, hoće i to mnogo prije nego što se itko nadao i to na industrije i zanimanja koji tu promjenu nisu ni imali u primisli. U najvećem je strahu Google jer mnogi za OpenAI-jev chatbot kažu da će biti pravi ‘Googleov ubojica‘, da će promijeniti načela pretraživanja interneta, a ako je takva tvrtka u strahu…

– Takva tehnologija, odnosno mogućnosti primjene te i sličnih tehnologija zasnovanih na umjetnoj inteligenciji su razina promjene paradigme u rangu električne energije ili interneta. Umjetna inteligencija upotrebljavat će se kao pomoć ljudima za osmišljavanje, planiranje, organizaciju, odlučivanje i upravljanje raznim procesima u raznim kontekstima. Njome ćemo se koristiti za najrazličitije vrste dijagnostike, za predviđanje prirodnih nepogoda, osmišljavat će jamačno i ratne operacije, imat će utjecaja na pravosuđe, poljoprivredu, turizam, istraživanje, umjetnost itd. Praktički sve što mi ljudi sada moramo sami smisliti, planirati, organizirati, upravljati i raditi uvelike će uskoro raditi umjetna inteligencija – objasnio je Silvio Papić, voditelj studija Sistemskog inženjerstva na Algebri, istaknuvši da će naš zadatak biti da usmjeravamo umjetnu inteligenciju i da definiramo ontološki okvir u kojem će ona biti zadržana i unutar kojeg će djelovati. To je, misli, možda i najveći izazov za budućnost.

– Ne postoji industrija koja neće osjetiti utjecaj umjetne inteligencije i oni koji budu ignorirali mogućnosti primjene takvih tehnologija neće opstati na tržištu. Smatram da će taj utjecaj biti pozitivan jer, kamo god pogledamo, možemo vidjeti prostor za optimizaciju, povećanje efikasnosti, smanjenje troškova, povećanje preciznosti, točnosti i jasnoće u interakciji ljudi s materijalnim svijetom. Svi oni koji ne budu pratili tempo, koji je ovaj put toliko brz da praktički moramo reagirati instinktivno, gotovo bez razmišljanja, jednostavno neće opstati – smatra Papić.

I to je glavna poruka. Kompanije i industrijski sektori koji budu ignorirali umjetnu inteligenciju i ono što mogu alati koji počivaju na umjetnoj inteligenciji neće slijediti korak s onima koji će je implementirati. A oni koji će držati taj korak definitivno će se suočiti s tektonskim promjenama koje će morati naučiti prihvatiti. Čak i mi u novinarstvu.

A kako se nositi s tim promjenama i kako ih uklopiti u postojeća uslužna i proizvodna rješenja, pročitajte u temi broja objavljenoj u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.

28. siječanj 2023 20:53