Međunarodni monetarni fond, globalna institucija koja ima nedvojbeno najveći autoritet među svim financijskim institucijama, nedavno je promaknuo Hrvatsku kao 41. članicu ekskluzivnoga svjetskog kluba naprednih ekonomija. U društvo svjetskih ekonomskih velesila MMF, doduše, Hrvatsku nije svrstao zato što je procijenio da je debelo odskočila iz skupine gospodarstava u razvoju, nego mehanički, zato što je 1. siječnja pristupila eurozoni, a to je jedna od podskupina koju MMF u svojim analizama tretira u skupini naprednih ekonomija. Tako travanjsko izdanje MMF-ova ‘Pregleda svjetske ekonomije‘ možemo smatrati službenim ulaskom Hrvatske među 20 posto najrazvijenijih zemalja svijeta.
Dobar je to povod da malo analiziramo koliko je Hrvatska u svjetskim razmjerima doista razvijenija od 80 posto ostalih zemalja. Pretražili smo na desetke relevantnih svjetskih rang-lista ne bismo li prema različitim pokazateljima razvijenosti pojedinih zemalja došli do koliko-toliko pouzdane procjene gdje je Hrvatska doista na ekonomskoj karti svijeta. Izdvojili smo tridesetak pokazatelja, a kad smo ih poslagali u tablicu, ispalo je da se po točno pola njih rangira među četrdesetak najuspješnijih ekonomija na svijetu. Može se zaključiti da objektivno Hrvatska u svjetskim razmjerima i ne stoji toliko loše koliko svi mi to subjektivno doživljavamo.
Subjektivan dojam da nam je ekonomija slaba i da mi živimo lošije od drugih prije svega proizlazi iz rakursa iz kojega gledamo. Uspoređujemo li se s cijelim svijetom –dobro nam je. Prema paritetu kupovne moći (podsjetimo, riječ je o zbroju vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih u zemlji procijenjenih prema cijenama koje prevladavaju u SAD-u) po stanovniku, kako je izračunala Svjetska banka, na 47. smo mjestu na svijetu. Uspoređujemo li se s drugim članicama Europske unije, stojimo jako loše, po mnogočemu smo na njezinu samom začelju. No to začelje jest začelje skupine najrazvijenijih zemalja svijeta, među kojima je Hrvatska prema standardu kupovne moći došla do 73 posto prosjeka Unije.
Primjerice, sigurno niste znali da smo na šestom mjestu na svijetu prema broju bankomata na sto tisuća odraslih stanovnika. To je ujedno najviša pozicija na kojoj smo pronašli Hrvatsku na raznim rang-listama. I drugi pokazatelji razvijenosti hrvatskoga bankovnog sustava, kao što je broj bankovnih računa na tisuću odraslih stanovnika ili broj bankovnih poslovnica na sto tisuća stanovnika, rangirani su prilično visoko. Samo ćemo uzgred napomenuti da je 90 posto bankarske aktive u Hrvatskoj u vlasništvu stranih banaka, ali ovom prilikom ćemo preskočit ćemo raspravu je li to dobro ili loše za nacionalnu ekonomiju.
Broj bankomata na sto tisuća odraslih stanovnika svakako je i posljedica iznimno visokog udjela turizma u nacionalnom BDP-u. Nažalost, još nema rang-liste za prethodne dvije godine, koje bi realnije prikazale situaciju u turizmu nego što je to bilo pandemijske 2020., kad se Hrvatska prema prihodima od međunarodnog turizma u BDP-u našla na desetome mjestu na svijetu. Kad će jednom biti sastavljena rang-lista za 2022., taj će pokazatelj za Hrvatsku iznositi 19 posto (što je više pokazatelj nerazvijenosti nego razvijenosti neke zemlje) iako će se pozicija Hrvatske na rang-listi ponešto spustiti. Za ‘utjehu‘, po tome ćemo i dalje ostati vodeći unutar EU-a.
No svaka priča o razvijenosti Hrvatske zapne kada dođemo do pokazatelja životnog standarda. U skladu s najnovijim procjenama da je u Hrvatskoj, prema visokim kriterijima Europske unije, siromašno 60 posto stanovništva, pokazatelji životnog standarda na svjetskim rang-listama opasno se udaljuju od pokazatelja u 20 posto najrazvijenijih zemalja svijeta i približavaju se donjoj polovici ljestvice. Prema potrošnji kućanstava izraženoj u američkim dolarima Hrvatska je tek na 71. mjestu na svijetu, i to s potrošnjom na razini od jedva deset posto svjetskog prosjeka u toj kategoriji, dok smo po udjelu potrošnje kućanstava u BDP-u na 93. mjestu. Subjektivni dojam da živimo u nerazvijenoj zemlji na ovome lagano dobiva na realnosti.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera