U svjetlu aktualnih događaja i embarga na uvoz plina i nafte iz Rusije najbolje su prošle zemlje koje imaju morske luke i rafinerije u morskim lukama, poput Hrvatske. U to nema sumnje. Realno, vama i vašoj ekonomiji embargo na uvoz energenata iz Rusije neće pretjerano naštetiti niti vas može ugroziti
Nije česta praksa da visokopozicionirani direktor mađarske naftne kompanije Mola i jedan od članova Uprave Ine poput Ferenca Horvátha sudjeluje kao govornik na Liderovoj konferenciji o energetici, zato smo u Lideru odmah iskoristili priliku i zamolili ga za intervju. Ne samo da nije bilo otpora, nego je i sama kompanija poslala skup tema o kojima možemo razgovarati. Uglavnom su se ticale održivosti u poslovanju, što i nije čudno s obzirom na to da je Horváth u Molu zadužen upravo za taj segment poslovanja, ali nisu isključili ni 'provokativnija' pitanja, što nam je, vjerojatno sasvim očekivano s mađarske strane, bilo u fokusu intervjua. U razgovoru smo se tako dotaknuli pitanja o djelomičnom embargu na uvoz ruske nafte, o tome kako Mol zamišlja buduću regionalnu suradnju i tko je u boljoj poziciji kad je diverzificiranje opskrbe naftom u pitanju.
Glavni naglasak vašeg izlaganja na prošlotjednoj Liderovoj konferenciji o energetici bio je na važnosti regionalne suradnje kad su energenti u pitanju. Nekoliko ste puta spomenuli regiju i suradnju. Što za Mađarsku, odnosno što za kompaniju poput Mola to znači? Kako Mol vidi tu suradnju u budućnosti?
– Svi moramo biti svjesni, a to sam i sâm nekoliko puta istaknuo na vašoj konferenciji, da ne postoje tržišta koja se sastoje od samo jedne države. Možda je to nekad bio slučaj, kad je svaka država imala svoju rafineriju koja je prerađivala samo naftu za tu jednu zemljopisnu cjelinu, ali danas to više nije tako. Danas su tržišta međusobno povezana na mnogo načina, a mi to vidimo kao blagoslov i priliku. Sirovine se kreću s jednog kraja na drugi, opskrbljujući ne samo jedno tržište već nekoliko njih, što znači da su ta tržišta danas više nego ikada regionalna. To vidimo primjerice i kada netko ima nekakav višak ili pak nestašicu nafte, regionalno tržište može brže i lakše odgovoriti na te izazove i iznaći brzo i kvalitetno rješenje. Shvatili smo priliku i odgovornost koju regionalno razmišljanje zahtijeva. Zato smo i gradili naftovode i plinovode s interkonektorima. Premda mnoge zemlje poput primjerice Austrije, Slovenije i Rumunjske, pa i Mađarske, unutar svojih granica proizvode manje prirodnog plina od potreba vlastite potrošnje te nemaju izbor nego taj energent uvoziti, ipak su regionalno surađivale i plinovodi i naftovodi koje su jedni gradili puni su interkonektora za druge zemlje koje su se priključile tim investicijama. Mi tako imamo interkonektore između Mađarske i Rumunjske, Mađarske i Slovačke, Mađarske i Austrije, Mađarske i Hrvatske, a odnedavno i Mađarske i Srbije, i to s primarnim ciljem da jedni drugima pomognemo, da si izađemo u susret. Primjerice, ostanu li i Mađarska i Hrvatska bez plina, a Njemačka ga ima napretek, ni nama ni vašoj zemlji to ništa ne znači jer nam Njemačka ne može nikako taj plin dostaviti. Mađarska je vjerovala u ulogu interkonektora i kad druge zemlje nisu. Premda ih druge zemlje nisu jednako ni podržale, danas je jasno da smo donijeli dobru odluku kad smo se odlučili na gradnju spojnica iz zemlje u zemlju i danas su oni, bez lažne skromnosti, jamac energetske sigurnosti za pojedine zemlje. Naravno da su u svjetlu aktualnih događaja i embarga na uvoz plina i nafte iz Rusije najbolje prošle zemlje koje imaju morske luke i rafinerije u morskim lukama, poput Hrvatske. U to nema sumnje. Realno, vama i vašoj ekonomiji embargo na uvoz energenata iz Rusije neće pretjerano naštetiti niti vas može ugroziti.
Hoće li cijene energenata, prema vašem mišljenju, i dalje rasti i hoće li biti nestašica?
– Da, svi očekujemo da će cijene energenata biti u porastu u dogledno vrijeme, ali se Hrvatska vjerojatno neće dovesti u situaciju da nafte više nema. Uostalom, nafta koju prerađujete uglavnom nije ruska, tako da s tehnološke strane vaše rafinerije imaju veću fleksibilnost. Rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj izvorno su sagrađene i optimizirane za preradu ruske sirove nafte. Zato se te zemlje ne mogu preko noći odvojiti od ruske sirove nafte. Tu je i logistički problem, jer i Mađarska i Slovačka nemaju izlaz na more. Jadranski naftovod, koji povezuje Hrvatsku, Srbiju i Mađarsku, premda nije korišten 30 godina, može biti izvor nafte za našu zemlju, a posljedično i druge istočnoeuropske zemlje koje su u istom problemu kao Mađarska. To pokazuje međuovisnost tržišta regije. Naime, dogodi li se nestašica goriva u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Slovačkoj ili Mađarskoj, to će se itekako osjetiti i na tržištu u Hrvatskoj. To trebamo izbjeći pod svaku cijenu i zajednički raditi da se to ne dogodi. Bojazan od potencijalne nestašice goriva već je prisutna na pojedinim tržištima. Svaki dan naporno radimo da bismo osigurali sigurnost opskrbe u zemljama u kojima poslujemo.
Znači da bi se nestašice prije mogle osjetiti u Mađarskoj nego u Hrvatskoj?
– Nestašice bi se mogle dogoditi u bilo kojoj od zemalja naše regije, ne samo u Mađarskoj i Hrvatskoj. Pred nama su teški tjedni i mjeseci jer smo suočeni s manjim količinama nafte, kao i zbog logističkih problema. Djelomični embargo na rusku naftu također je veliki izazov, Rusija je bila najveći dobavljač dizela na europskom tržištu i postoji velika mogućnost da točne količine više neće biti dostupne na određenim tržištima. Kao što sam spomenuo, logistika je također veliki izazov kada je u pitanju pronalaženje adekvatne zamjene. Što se Hrvatske tiče, vaša je zemlja u najboljoj situaciji jer proizvodnja u vašoj rafineriji nadmašuje lokalnu potražnju, a osim toga imate i obalu i luke koje su opremljene za uvoz nafte iz trećih zemalja, što vam ide na ruku. Veći problem s nestašicama imat će kontinentalne zemlje koje su se dosad oslanjale samo na energente od jednog dobavljača, poput Austrije, Češke, Slovačke, južne Njemačke, južne Poljske i Mađarske, naravno.
Ostatak intervju pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju tjednika Lider.