Biznis i politika
StoryEditor

Hrvatska nikada neće biti Florida

19. Travanj 2023.
woman sunbathing in a teak chair on a beautiful Caribbean beachfoto Christian Wheatley

Florida svojom poreznom politikom, infrastrukturom i sadržajima mami strance da se u nju dugoročno dosele i provedu u njoj lijepu starost. Hrvatska ih mami svojom poreznom politikom da grade apartmane i zarađuju na iznajmljivanju drugima.

To je samo jedna u nizu brojnih razlika između Floride i Hrvatske, s kojom se iz nekog razloga volimo uspoređivati. Postoji već dugogodišnji san u našem javnom prostoru o tome da Hrvatska postane Florida za bogate europske umirovljenike koji će živjeti i trošiti svoje mirovine na hrvatskoj obali. Svako toliko se ta ideja nađe na meniju nekog političara, analitičara, ekonomista. Osim zemljopisno, Amerika je miljama daleko od Hrvatske po mnogočemu, napose mentalitetu. Uostalom, europske države na jugu, poput Španjolske već su tradicionalno ‘second home‘ (drugi dom) za bogate Engleze i Nijemce. No mi se ipak iz nekog razloga volimo uspoređivati s Floridom.

Jedan od začetnika te ideje, koji ju je vrlo aktivno prije desetak godina promicao je oftamolog Nikica Gabrić, ‘Hrvatska Florida‘ bila je svojevrstan program i megaprojekt njegove nikad zaživjele stranke Nacionalni forum. Onomad je tvrdio da bi ljudi treće životne dobi hladne austrijske, njemačke ili norveške zime mogli zamijeniti onim umjerenim, mediteranskim, u nekom od dalmatinskih gradova, ili u privatno iznajmljenim apartmanima, ili u potpuno novim naseljima.

Na raspolaganju bi imali sve: od kvalitetne ekološki uzgojene hrane, do zdravstvene skrbi, a liječenje stranaca pokrivalo bi zdravstveno osiguranje lokalnog stanovništva. Nekima, poput saborskog zastupnika Zvonimira Troskota, se ta ideja nije nimalo dopala pa je 2021. godine je za N1 izjavio: ‘Kada sagledamo ukupnu sliku dobiva se dojam da se od Hrvatske stvara ekonomska Florida i da ćemo postati europska destinacija isključivo za turizam, što nije dobro, i da se stvara starački dom za Europsku uniju‘.

Pokušali smo toj ideji pristupiti što analitičnije i preciznije, da vidimo koliko smo zapravo milja udaljeni od Floride, i to kroz dvije prizme: zdravstveni turizam i ‘second home‘ tržište.

Dva milijuna digitalnih nomada

Kao što je veličinom Florida tri puta veća od Hrvatske, tako i sve neke druge segmente i ekonomske pokazatelje praktički možemo pomnožiti sa tri. Florida je četvrto najveće gospodarstvo SAD-a, čiji je BDP lani iznosio preko bilijun američkih dolara i trenutno bilježi najveći rast broja stanovnika od svih država SAD-a. Hrvatska u novijoj povijesti nikad nije bilježila veći egzodus.

Dvije najjače industrije Floride su turizam i poljoprivreda koje čine i najveći udio u BDP-u. Oko 40 posto izvoza SAD-a prema Latinskoj Americi odvija se preko Floride. Osim kilometarskih plaža i ugodne klime koja traje preko deset mjeseci, Florida ima razvijene i atrakcije kao što su Disney World u Orlandu kojeg dnevno posjećuje oko 70 tisuća posjetitelja te Cape Canevaral s kojeg se lansiraju rakete u svemir. Samo u Kennedyjevom svemirskom centru zaposleno je preko 13 tisuća zaposlenika, dok svemirska industrija generira preko 30 tisuća poslova i četvrta je svemirska sila na svijetu.

Uz to, na Floridi se proizvede gotovo 70 posto svih naranči u SAD-u i 40 posto svjetske potrošnje narančinog soka. S obzirom na veliki prostor i politiku dobrodošlice novim stanovnicima i turistima, razvijen je i građevinski sektor koji kontinuirano gradi nove projekte. Na Floridi živi i puno malih poduzetnika, posebice iz IT industrije i tehnologije, a jedna od razvijenijih je medicinska tehnologija. Preko 500 milijuna dolara se svake godine ulaže u razna sveučilišna istraživanja koja sponzoriraju sama sveučilišta.

No najbolji dojam o životnom stilu na Floridi može se steći kroz živa iskustva. Zoran Andrić, poduzetnik iz Novog Sada kupio je 2013. godine na Floridi, u Sarasoti kuću sa četiri spavaće sobe, tri kupaone i bazenom po izuzetno povoljnoj cijeni u post recesijskom razdoblju, a danas ona vrijedi više nego duplo. – Otišao sam na Floridu iz nekoliko razloga: zbog ugodne klime i toplog vremena koje na Floridi traje skoro deset mjeseci, što u Hrvatskoj nije slučaj. Svega 10 do 15 dana u godini temperatura je ispod 10 stupnjeva, tako da praktički nema trgovine u kojoj možeš kupiti čarape. A i motor mogu voziti cijele godine. Uz to, Florida je jedna od jeftinijih američkih država za život te ima i dobre srednje škole u koje sam upisao svoje dvoje djece – priča Andrić.

image

Zoran Andrić

foto

Florida, dodaje, ne živi od industrije, postoje samo tri ozbiljnije tvornice i to za proizvodnju zrakoplovnih motora, proizvodnju sokova i šećera. Živi se od poljoprivrede i turizma. U Sarasoti živi preko 60 tisuća stanovnika, a u sezoni taj broj naraste na njih preko 300 tisuća. Osim od umirovljenika, Florida živi i od mlađe populacije koja se tijekom pandemije preselila iz skupih gradova poput New Yorka, tako da se u posljednje dvije godine na Floridu doselilo oko dva milijuna digitalnih nomada. - Struktura stanovništva se polako mijenja od starijeg prema mlađima koji žele raditi kraj bazena. Uz to, Amerikanci imaju porez na promet umjesto PDV-a koji u državi New York iznosi 17 posto, a na Floridi sedam – uspoređuje Andrić.

Zdravstveni turizam u Hrvatskoj

Objasnio je i tri neka osnovna modela po kojima si ljudi opskrbljuju sigurnu starost i nekretnine u toj državi. Na Floridi su vrlo popularni tzv. ‘baby trustovi‘, fondovi u koje roditelji prenose svu svoju imovinu, štiteći tako svoju imovinu od prekomjernog i uzaludnog trošenja pa nakon njihove smrti nasljednici primaju mjesečnu apanažu. U Sarasoti je, kaže Andrić, osnovano preko 10 tisuća takvih fondova, namijenjenih nasljednicima koji praktički ništa ne moraju raditi.

Druga skupina su tzv. snowbirds, stariji ljudi koji na Floridu dođu preko zime i ostaju do Uskrsa, a za blagdane im u posjet dolazi obitelj. Životni troškovi su im niži, od goriva, restorana, trgovina, nego u drugim američkim gradovima. Većina ‘snowbirda‘ posjeduje nekretnine na Floridi koje su kupili prije 30-ak godina. Postoje i posebno izgrađena naselja namijenjena populaciji koja navršava 55 godina života. Seniori imaju pravo kupiti kuću u naselju kojeg oprema lokalna zajednica, imaju kompletnu zdravstvenu skrb, dostavu namirnica, wellness i spa sadržaje i sl. Takve su kuće 30 do 40 posto jeftinije od onih na slobodnom tržištu, ali nitko osim njih ne smije u njima živjeti pa ni njihova djeca.

Treća kategorija su tzv. ‘otplatitelji nekretnina‘, ljudi koji su prije 30 godina na kredit kupili kuću, primjerice u Bostonu, za 150 tisuća dolara, a ona sada vrijedi tri milijuna dolara. Nakon prodaje čovjek unajmi kuću na Floridi, ostane mu još novca za lagodan život, a prima i neku mirovinu sa strane.

- Za milijun dolara na Floridi možeš kupiti vilu, dok je u New Yorku to cijena jednog dvosobnog ili trosobnog stana, ovisno o lokaciji. Najam stana u NY košta oko šest tisuća dolara mjesečno, a za isti novac na Floridi možeš unajmiti vilu – dodaje Andrić.

Za razliku od Hrvata kojima s radnim vijekom prestaje i neki životni standard pa i dostojanstven život, Amerikancima sa 65 godina život tek počinje. Počinju se učlanjivati u razne klubove, krstare, rekreiraju se, ‘tretmaniziraju‘ i sl.

- Floridu je nemoguće prenijeti u Hrvatsku. Ono što je moguće, posebno za bogate Europljane, je razviti zdravstvenu ponudu sa adekvatnom infrastrukturom i to na cijelom Balkanu. I Slovenija i Srbija i Hrvatska imaju vrhunske liječnike i prirodne ljepote – zaključuje Andrić.

U prilog tome ide i podatak da se populacija 50+, odnosno starija populacija, smatra najbrže rastućom segmentom na turističkom tržištu. Razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj tek je u povojima, uglavnom se svodi na dentalne usluge i ‘estetsku‘ medicinu, još je zakonski uvijek nedorečena granica između socijalnog i turističkog. No postoje pozitivni primjeri koji idu u dobrom smjeru. 

Detaljnu analizu Hrvatske i Floride sa živim pričama pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera. 

22. studeni 2024 00:24