Nisu krive samo klimatske promjene, ovo je deset razloga zašto godinama trpimo štete od poplava, a ne bi trebali..
1. Veliki vodni val
Obilne kiše svakako su glavni uzrok svibanjskih poplava. Obarani su rekordi u količini oborina i vodostajima. U Gračacu su u 24 sata pala dosad nezapamćena 256,4 milimetra kiše. Zrmanja je u Obrovcu dosegnula 302 centimetra, čak 39 cm više od dosadašnjeg najvišeg vodostaja. I na drugim mjernim mjestima voda je dolazila do povijesnih maksimuma. Svi znamo da se klima mijenja u smjeru sve većih ekstrema, ali obrana od poplava i dalje se temelji na tome da nasipi izdrže ‘stogodišnje velike vode‘. To se mora odmah promijeniti.
2. Spora sanacija nasipa nakon potresa
Nasipi stradali u potresu 29. prosinca 2020. gotovo dvije i pol godine nisu do kraja sanirani, pa su probijeni na više mjesta. Najprije se godinu i pol slagala projektna dokumentacija i raspisivani su natječaji… A kad su napokon počeli radovi, sve je stalo prošlog rujna jer su od tada zaredale izvanredne situacije obrana od poplava. A upravo je to trebao biti dodatni razlog za ubrzavanje sanacije, a ne za zaustavljanje. Osim toga, radovi su počeli u sklopu europskog Fonda solidarnosti, koji treba iskoristiti u idućih mjesec dana.
3. Država prebacuje krivnju na žrtve
– Najbolje da svatko od nas koji ima bilo kakvu nekretninu, koji je vlasnik kuće i poljoprivrednoga gazdinstva, odnosno OPG-a, zemlje koju obrađuje, mora voditi računa o tome kako to zaštititi, pogotovo kad su u pitanju odvodni sustavi ili mogućnost požara – naglasio je ministar Božinović prošlog tjedna na poplavljenom području. Zaboravlja pritom da su vlasnici nekretnina od države dobili građevinske dozvole, što bi trebala biti kakva-takva garancija elementarne sigurnosti, pa i od poplave.
4. Nekoordiniranost javnog sektora
Hrvatska Kostajnica nema nasip jer se nije smjelo zagraditi – pogled na Unu. To apsurdno objašnjenje iz Hrvatskih voda strelica je prema konzervatorima; i jedni i drugi su pod državnom kapom. Za dugoročno rješenje obrane od poplava vrtića u Čačincima potrebno je sagraditi jednu miniakumulaciju i riješiti pitanje propusta na željezničkoj pruzi. Sve se svodi na međusobna prepucavanja između različitih razina javnog sektora. A u isti koš idu i problemi s dugim natječajem za sanaciju nasipa.
5. Ljudska glupost
Svaki stručnjak mogao je odavno reći da ne treba graditi vrtić u Čačincima na rizičnom području, u ‘rupi‘ koju poplavi svaka jača kiša. No kompleks je uredno projektiran, dobio je sve moguće dozvole i sagrađen je, sve to za oko šest milijuna kuna. A prošlog tjedna voda ga je progutala. Prema prvim procjenama, sanacija će odnijeti bar još pola osnovne investicije. Ponovio se ‘slučaj limenih krovova‘. Pri ljetnim olujama vjetar u pravilu odnosi samo krovove školskih i zdravstvenih ustanova, građenih javnim novcem, i javnom neodgovornošću. Krovovi, pa makar i limeni, koji pokrivaju privatne objekte obično izdrže. A u Čačincima, umjesto da svi umiješani u gradnju podnesu ostavke, hvale se da su brzo pronašli privremeni zamjenski smještaj djece.
6. Zeleni terorizam
Nekad se pijesak s dna Zrmanje čistio, izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i dodao da se onda ‘cijeli taj proces, s jačanjem zelenih politika, usporio‘. I još je objasnio da se sad moraju zadovoljiti različiti standardi da bi se dobila koncesija. To potvrđuje i prvi čovjek Hrvatskih voda Zoran Đuroković, upozorivši da je za dopuštenje za uklanjanje nanosa potrebno proći ocjenu o potrebi provedbe postupka zahvata na okoliš. Potvrdio je da za to treba proći godina dana, a kad se nasipi grade, materijal se mora voziti s drugih lokacija. Ipak, nije problem (samo) u ‘zelenom terorizmu‘, nego u crnoj nebrizi.
7. Prestanak odmuljivanja korita
Odmuljivanje riječnih korita ne mora biti nužno vađenje šljunka i pijeska. No bez komercijalne eksploatacije postupak pada na teret središnje ili lokalne države, pa korita postaju sve plića i zahtijevaju sve više nasipe. Upravo se dugogodišnji gradonačelnik Obrovca Ante Župan sad prisjetio zadnjeg pokušaja odmuljivanja Zrmanje, prije nekih 17 godina: – Angažirali smo jedan brod koji je trebao skupljati pijesak. To je Grad radio svojim sredstvima, ali brod se pokvario i nismo mogli naći drugi.
Inače, te 2008. tadašnji i sadašnji gradonačelnik otvorio je 300 metara novouređene obale Zrmanje. – Sada je obrovačka riva zaštićena od poplava i svih drugih rizika. Još do prije dvije godine nabujala Zrmanja poplavljivala je obalu i uništavala imovinu uz obalu. Sada više tih strahova nema – rekao je tada Župan.
8. Građevinski lobi
Zanemarivanje mišljenja struke jedan je od glavnih razloga zbog kojih dobivamo hirovite bujice koje nose sve pred sobom, tvrdi okolišna inženjerka te profesorica na politehnici Sveučilišta u Rijeci Lidija Runko Luttenberger: – U vodnom gospodarstvu malo je npr. ekologa i šumara, a glavni su građevinci. Oni bi trebali biti samo izvođači, ali njihovi lobiji, kao i proizvođača cementa, forsiraju što veću svoju zastupljenost, zbog profita – upozorava Runko Luttenberger i zaključuje: – Sputali smo rijeke, ostavili im uske prostore, previše uredili i betonirali njima namijenjene koridore.
9. Loši sustavi navodnjavanja i odvodnje
Nitko više i ne zna koliko je u Hrvatskoj pokrenutih sustava za navodnjavanje, koliko je love u to upucano i kolike su poljoprivredne površine koje zbog toga stradavaju u proljeće i jesen od poplava, a ljeti od suša. Vjerojatno smo rekorderi po neučinkovitosti tih ulaganja.
10. Kasno reagiranje
Ostalo je visjeti neodgovoreno pitanje je li akcija spašavanja od poplave ponegdje počela prekasno. Jesu li se nasipi stradali u potresu mogli početi ojačavati prije ili je jedina mogućnost bila stvaranje ljudskih lanaca i prebacivanje pijeska u vrećama ‘na ruke‘ do najkritičnijih točaka, koje su već odavno bile pod vodom. Ne postoji krovno tijelo obrane od poplava pa se do srijede još nisu znale ni prve procjene ukupnih šteta. O. K., izbjegli smo ljudske žrtve, i to je zaista najvažnije, ali šteta će biti zasigurno višestruko veća nego da su svi odgovorni u mreži obrane od poplava, odnosno u mreži racionalnog raspolaganja javnim novcem, odradili svoj dio posla.