Prošlo je 100 dana Vlade kojoj je ekonomija i gospodarstvo u izrazitom fokusu. A što na to razdoblje kažu glavni ekonomisti banaka i bankari?
- Iako je činjenica da oblik suradnje između glavnih koalicijskih partnera u određenoj mjeri doprinosi dojmu sporijeg donošenja odluka, kao pozitivni učinak svakako treba spomenuti snažan fokus na problem održivosti javnih financija i podizanje svijesti o važnosti fiskalne prilagodbe i naporu stabilizacije kreditnog rejtinga. Proračunski okvir za 2016., ali i dobra startna pozicija iz 2015. govore tome u prilog. Napore usmjerene prema poboljšavanju investicijske klime, ali i oživljavanje privatizacijskog procesa, također svakako treba pozdraviti. Osim toga, fokus na stabilnost i predvidivost institucionalnog okvira također je posebno važna – kaže Alen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke. Ističe da u kontekstu trenutne situacije, strukturne reforme i kapacitet da ih se provede, i dalje u određenoj mjeri ostaju upitne.
- To se prije svega odnosi na efikasnost šireg javnog sektora, a posebice na kvalitetu upravljanja javnim poduzećima. U kontekstu efikasnosti, ohrabruje smjer daljnje digitalizacije te najava uvođenje i praćenje kriterija uspješnosti u javnim službama. Vrijeme će pokazati hoće li biti dovoljno voljnog momenta i kapaciteta da se ti programi i provedu. Kada govorimo o javnim poduzećima, tada prvih 100 dana nije donijelo značajnije pomake, i to je sigurno bitna točka dnevnog reda za narednih 100 dana, zaključuje Kovač.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe Adria banke prvih 100 dana Vlade ocjenjuje pozitivno, ali kaže kako nije konkretizirala mjere na ponudbenoj strani ekonomije, iako se efekti istih mogu mjeriti tek srednjoročno.
- Unatoč najavljenoj sveobuhvatnoj reformi poreznog sustava (što će se u konačnici dogoditi), ovdje prvenstveno mislim na izostanak smjernica za internu devalvaciju koja je nužna za oporavak konkurentnosti privatnih poduzeća. Osjećaj za hitnost mogao se pokazati kroz prilagodbu mase plaća u javnom sektoru usporedo sa smanjenjem parafiskalnih davanja u srednjem roku. Jačanje ponudbene strane ekonomije uključuje sveobuhvatnu poreznu reformu, daljnju fleksibilizaciju tržišta rada, proizvoda i usluga, restrukturiranje državnih tvrtki, o čemu je za sada malo detalja, a trebali bi ih predstaviti barem prije sljedećeg ciklusa poslovnog budžetiranja – kaže Stojić.
Upozorava kako u sklopu upravljanja očekivanjima, izostala je široka javna rasprava o reformama u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, te ostalim velikodušnim socijalnim davanjima - u pogledu čega će teško biti uhvatiti momentum kako mandat bude isticao.
- Za održivost mirovinskog sustava bitno je podignuti stopu izdvajanja u 2. stupu na 10 posto. Propušteno je objašnjenje kako se privatizacija ne radi zbog pukog razduživanja već zbog povećanja efikasnosti u ekonomiji kroz bolje korporativno upravljanje, otvaranje novih tržišta, promjenu poslovnog modela neefikasnih tvrtki te stavljanja zaleđene imovine u funkciju. Privatizacijom prirodnih monopola otvara se prostor privatnom sektoru za konkurenciju na benefit smanjenja cijena proizvoda, odnosno usluga koju plate krajnji potrošači – naglašava Stojić. Za idućih 100 dana očekuje, pored konkretizacije poreznih izmjena, implementaciju većeg dijela strukturnih reformi do sada najavljenih.
- Posebno bi trebalo produbiti reformu tržišta rada kroz smanjenje njegove dualnosti, ukidanje zabrane zapošljavanja nakon provedbe programa zbrinjavanja, ukinuti mogućnost da sustav socijalnih davanja proizvodi naknade veće u odnosu na minimalnu plaću. Programski bi se mogla ciljati stopa zaposlenosti i participacije (među najnižima u Europi), jer će nam stopa nezaposlenosti ionako padati zbog daljnjeg pada ukupne radne snage. Očekujem i više i restrukturiranja javnih poduzeća te otvaranje novih privatizacijskih priča – zaključuje Stojić.