[gallery columns="5" ids="221003,221004,221005,221006,221007,221008,221009,221010,221011,221012,221013,221014,221015,221016,221017,221018,221019,221020,221021,221022,221023"]
Financijska elita Hrvatske sastala se u utorak na skupu pod nazivom „Krediti i gospodarski rast”, koju je organizirala Hrvatska udruga banaka (HUB) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP). Sudjeluje gotovo 300 gospodarstvenika, predstavnika Vlade i Sabora Republike Hrvatske, predstavnika stranih veleposlanstava u Hrvatskoj, domaćih i međunarodnih financijskih institucija te gospodarskih i financijskih stručnjaka i analitičara. Sudionicima konferencije, održane pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Čelnik HUB-a Zdenko Adrović kazao je kako je na razini države potrebno provesti fiskalnu konsolidaciju i uvesti bolju regulaciju, što bi dovelo do općeg smanjenja rizika te nižih kamatnih stopa i boljeg položaja kreditora.
- Iako se danas bavimo primarno kreditima i gospodarskim rastom i tragamo za odgovorom na pitanje kako pobijediti rizike koji negativno utječu na kreditiranje, ne treba zaboraviti da je ovo samo jedna kockica u velikoj slagalici ukupnog gospodarskog stanja zemlje. Izuzetno je važno provesti reforme koje dugo tražimo te ukloniti brojne prepreke tekućem i investicijskom poslovanju gospodarskog sektora“, istaknuo je Adrović.
Čelnica HUP-a Gordana Deranja kazala je kako poduzetnici traže snažniju potporu banaka, a banke pak sa svoje strane traže kvalitetnije i manje rizične projekte.
- No, problemi s kreditima i financiranjem, iako značajni, nisu jedini problemi s kojima se suočavaju tvrtke u našoj zemlji. Visoki porezi, stalne promjene zakona, spora i komplicirana birokracija, pravna nesigurnost – samo su dio onoga što negativno ili otežavajuće utječe na poslovanje u Hrvatskoj. I to podjednako i tvrtki i banaka i drugih financijskih institucija. Bez rješavanja svega spomenutog i još mnogih drugih problema, mogućnosti razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva ostaju vrlo ograničene. A reforme su, nažalost, još uvijek na čekanju“, zaključila je Deranja.
Ministar financija Zdravko Marić kako je prije krize kreditni rast u Hrvatskoj, prije krize, iznosio 25 posto, u nekim godinama čak i preko 40 posto, a da sada imamo suprotnu sotuaciju – u posljednjih šest godina rast kredita na razini sustava bio je oko jedan posto, no isključi li se država iz te statistike, zapravo smo svjeddočili kreditnom padu od jedan posto.
- Veliki je izazov pred kreditnim rastom. Želimo da bude održivi gospodarski rast u kojemu će biti kreditnog rasta. A kako ćemo pobijediti rizike koji su pred nama – zajedno – istaknuo je Marić.
Na konferenciji je izlaganje imao i guvewrner HNB-a Boris Vujčić koji je napomenuo da se prije izbijanja krize odvijao „neodrživ rast kredita i neučinkovita alokacija“, što je dovelo do visoke zaduženosti nekih poduzeća i otežanog servisiranja duga. Iznio je podatke prema kojima je hrvatski korporativni sektor među najzaduženijima u Srednjoj i Istočnoj Europi, pri čemu je gotovo trećina duga korporativnog sektora ocijenjena prekomjernom.
- Oporavak i optimističnija očekivanja potiču potražnju, ali prezaduženost i nedostatak kolaterala opterećuju oporavak potražnje za kreditima“, naglasio je guverner Vujčić. Istaknuo je kako je za povoljnije uvjete financiranja potreban bolji okvir za rješavanje loših kredita, odnosno učinkovitije stečajne procedure i otklanjanje poreznih dvojbi, dok manjak kolaterala upućuje na potencijal za značajnije korištenje jamstvenih shema i EU fondova. „Rast kreditiranja vjerojatno se ne može smatrati ključnim čimbenikom niti formulom za konačni oporavak hrvatskog gospodarstva. To mora biti rast izvoza i povećanje konkurentnosti domaće ekonomije temeljeno na strukturnim reformama“, rekao je guverner. Dodao je kako ulogu u financiranju poduzeća moraju imati i alternativni izvori financiranja kao što su equity fondovi koji će pomoći gospodarstvenicima u rješavanju njihovih problema.
- Drugo su rješenje same bankekoje bi preuzele uloge takvih fondova te uloga međunarodnih financijskih institucija. Mora postojati i jamstvena shema koja bi poduzetnicima osobodila kolaterale za nove kredite - zaključio je Vujčić