Preplitko tržište s kojeg je vrlo teško izaći u zadanim rokovima i dalje je glavna boljka domaće burze kada su strani ulagači u pitanju. Značajan rast hrvatskog burzovnog indeksa CROBEX u posljednjih godinu i pol, čak i u europskim okvirima, ipak nije motivirao strane ulagače da se aktivnije uključe. Doduše, to vrijedi i za domaće ulagače.
Podaci koje nam je pružilo Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) pokazuje da je u 2023. zabilježeno ukupno 14.898 aktivnih računa (na kojima je zabilježena barem jedna transakcija) domaćih fizičkih i stranih osoba što je 19 posto manje nego godinu ranije. Usporedba sa 2021. pokazuje da je broj aktivnih računa manji za još izraženijih 23 posto.
Što drži norveški div?
Ipak, najveći investitori na svijetu prisutni su na domaćem tržištu. Čuveni norveški državni investicijski fond NBIM (Norges Bank Investment Management) u koji se slijevaju prihodi od prodaje nafte i potom ulažu na burze u cijelom svijetu u Hrvatskoj ima četiri pozicije. Podatak za kraj prošle godine pokazuje kako NBIM u svom golemom portfelju vrijednom 1,4 bilijuna dolara ima i dionice Adrisa, Atlantica, Dalekovoda i Valamar Riviere. Valja naglasiti kako je udjel u Dalekovodu simboličan. Najveći udjel od 0,86 posto norveški investicijski div drži u turističkoj perjanici Valamaru. Vrijednost tog udjela u NBIM-ovom izvješću iznosi 5,6 milijuna dolara.
U apsolutnom smislu najvredniji je udjel u Adrisu od 0,85 posto koji doseže 8,7 milijuna dolara dok je 0,75 posto udjela u Atlanticu vrijedno 6,2 milijuna dolara. Podaci s njihove stranice pokazuju kako se NBIM na hrvatskoj burzi pojavio 2007., ali je brzo izašao. Potom nisu ulagali u naše kompanije sve do 2012. godine. Najveća vrijednost ulaganja zabilježena je 2019. kada je portfelj norveškog fonda u Hrvatskoj vrijedio 369,7 milijuna kruna, približno 32 milijuna eura. Od te godine vrijednost ‘hrvatskog‘ portfelja primjetno opada, a najniža je bila 2022. godine, 165,4 milijuna kruna, odnosno 14,5 milijuna eura.
No, ako se usporedimo sa susjednom Slovenijom, hrvatska ulaganja NBIM-a nisu osobito značajna. Koliko se god slovensko dioničko tržište činilo malo, NBIM je na njemu našao čak šest prilika za ulaganje. To su dionice farmaceutske kompanije Krka, zatim Luke Koper, Nove Ljubljanske Banke (NLB), Telekoma Slovenije te osiguravajućih kompanija Sava i Triglav. Drugim riječima, Norvežani su uložili u 60 posto dionica iz sastava indeksa Ljubljanske burze SBI TOP.
Ukupna vrijednost tih udjela iznosi 68,5 milijuna dolara. Najznačajnije su pozicije 1,03 posto dionica NLB-a koje vrijede 19,3 milijuna dolara te 0,46 posto u Krki od 18,4 milijuna dolara. Osim u dionice, NBIM je uložio i u slovenske obveznice, a vrijednost tog ulaganja iznosila je krajem prošle godine 1,2 milijarde kruna ili 103,8 milijuna eura. NBIM u ostalim državama bivše Jugoslavije, očekivano, nema ulaganja.
Inače, NBIM ima udjele u više od 9000 kompanija u cijelom svijetu, odnosno posjeduje 1,5 posto svih uvrštenih dionica na globalnoj razini. Kako ocjenjuju hrvatsko tržište nismo uspjeli doznati jer nam je glasnogovornica NBIM-a Line Aaltvedt poručila da je politika fonda da se ne komentiraju pojedinačna tržišta.
Izazov slabe likvidnosti
Prisutnost stranih investitora na Zagrebačkoj burzi nikada nije izostajala, dok u samoj strukturi i dalje prevladavaju institucionalni ulagači, tvrdi Tamas Nagy, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK.
– Sami ulazak Hrvatske u eurozonu olakšao je pristup domaćem tržištu jer više nema valutnog rizika, a što se tiče preferencija ulagača po pitanju vrsta vrijednosnih papira tu nema isključive podjele. Republika Hrvatska prisutna je na inozemnim tržištima već više od 20 godina kroz izdanja obveznica te kao takva je interesantna stranim ulagateljima, prvenstveno institucionalnima. Ako gledamo isključivo domaće tržište, onda su svakako strani ulagači zainteresiraniji za ulaganje u dionice – kaže Nagy.
Velikim institucionalnim ulagačima izazov je nedvojbeno niska likvidnost domaćeg tržišta s obzirom na zahtjeve koje pred njih stavlja regulativa o roku izlaska iz pozicije u slučaju potrebe. Podsjetimo, prošle godine dionički promet na Zagrebačkoj burzi dosegao je 267,2 milijuna eura. Za usporedbu, na slovenskom tržištu lani se protrgovalo dionicama za 283,8 milijuna eura.
– Sigurno da slabija likvidnost tržišta predstavlja izazov što je, nažalost, problem svih nerazvijenih tržišta. Kako potaknuti likvidnost na tržištu tema je već dugi niz godina, a jedno od rješenja je sigurno dolazak novih zvučnih imena. Međutim, na tome se sustavno mora raditi kako bi se rezultati vidjeli tek za nekoliko godina. Pozitivno je što postoje konkretne aktivnosti u tom segmentu, prvenstveno kroz strategiju razvoja domaćeg tržišta kapitala, koja je dio plana vezanog uz ulazak Hrvatske u OECD – kaže Nagy.
Repovi afere Agrokor
Veliki udarac tržištu u smislu povjerenja dala je svakako i afera Agrokor koja je 2017. uzrokovala pad CROBEX-a za 7,6 posto. Epilog spašavanja u kojem je poslovanje prenijeto u nove tvrtke, a dugovi su ostali u starim kompanijama po dioničare je bio najgori mogući. Tamas Nagy smatra kako situacija s Agrokorom nije ugodna za bilo kojeg investitora, ali ne misli da je ona u većoj mjeri poljuljala povjerenje stranih ulagatelja u domaće tržište kapitala da bi eventualno nepovjerenje bilo prisutno i sada.
– Nažalost, takve situacije događaju se i na puno razvijenijim tržištima bez obzira na kontrole, ali važno je napomenuti da specifični faktori, poput regulatornih mehanizama ili poboljšanja upravljanja i transparentnosti mogu vratiti eventualno izgubljeno povjerenje kroz vrijeme. Ono što svaki investitor traži, pa tako i strani, jesu prilike za ulaganje, a vjerujem da ih naše domaće tržište kapitala može ponuditi. Na nama je da čim prije krenemo konkretno primjenjivati strategiju domaćeg tržišta kapitala i kao konačni cilj uvrstimo domaće tržište u krug zemalja tržišta u razvoju – ističe Nagy.