piše: Ivan Dražetić, InterCapital Securities
Agencija Fitch potvrdila je u petak hrvatski kreditni rejting na razini BBB+ sa stabilnim izgledima, naglasivši pritom nekoliko pozitivnih promjena. Prije svega, članstvo u eurozoni svakako poboljšava otpornost gospodarstva na eksterne šokove zbog toga što eliminira negativne efekte na gospodarstvo proizašle zbog potencijalne deprecijacije valute u trenucima krize.
Agencija podsjeća da Hrvatska ima BDP per capita oko 35 posto viši nego kod ostalih zemalja sa BBB rejtingom, dok je primjerice godišnji izdatak na kamate na javni dug u relativnom iznosu upola manji nego kod zemalja sa sličnim rejtingom (3.9 posto javnih prihoda u Hrvatskoj naprema 8.1 posto u BBB zemljama).
U isto vrijeme, Hrvatska bilježi i nešto povišenu razinu javnog duga u odnosu na BBB medijan – radi se o 68.3 posto BDP-a, dok usporedive zemlja bilježe 55.4 posto BDP-a. Fitch u isto vrijeme naglašava da je javni dug u relativnom iznosu gotovo 20 posto manji nego na vrhuncu pandemije, a mi podsjećamo da se ipak radi samo o relativnom smanjenju.
U apsolutnom iznosu javni dug iznosio je 43.2 milijardi eura u trećem kvartalu 2020. godine (tada je to bilo 86.4 posto BDP-a), dok je u trećem kvartalu 2022. godine iznosio je 45.7 milijardi eura (70.4 posto BDP-a). Dakle, evidentno je povećanje javnog duga za 2.5 milijardi eura, međutim ovaj podatak ne izaziva zabrinutost među analitičarima. Radi se o tome da kreditne agencije ocjenjuju sposobnost države da uredno servisira javni dug, a unatoč povećanju javnog duga u apsolutnom iznosu sposobnost servisiranja nije nimalno narušena – baš suprotno.
Rejting A- već ove godine?
S time se slažu i financijska tržišta te se primjerice prošle godine Hrvatska zadužila na međunarodnom tržištu na deset godina za 1.25 milijardi eura, otprilike 220bps (2.2 posto) iznad njemačkog papira istog dospijeća, dok bi danas to bilo moguće već po 140bps (1.4 posto) iznad njemačkog papira. Sljedeće izdanje hrvatske međunarodne obveznice trebalo bi biti ovog proljeća i najvjerojatnije će se raditi o obveznici nominalne vrijednosti 1.5 milijardi eura na rok malo kraći od deset godina. Međutim, pošto je hrvatski javni dug u relativnom iznosu tek simbolično viši od primjerice njemačkog, možemo očekivati respektabilan interes stranih investitora.
Prije izdanja međunarodne obveznice, fokus investitora bit će ne refinanciranju lokalnog trezorca koji dospijeva 4. svibnja, nominale oko 1.04 milijarde eura. Ovog tjedna Ministarstvo financija RH izdalo je godišnje trezorske zapise po prinosu do dospijeća od 3.30 posto i to je za sada najbolji vodič vezano za cijenu/prinos mogućeg novog instrumenta.
Refinanciranje će vjerojatno biti izvršeno barem dva dana ranije kako bi se primici od novog papira uparili sa isplatom imateljima starog papira, ali i zato da refinanciranje bude provedeno prije odluka europske i američke središnje banke (03.05 i 04.05.) o smjeru monetarne politike.
Odluke centralnih banaka u ovom trenutku predstavljaju potencijalan izvor tržišne volatilnosti jer se i FED i ECB nalaze između dvije vatre: u jednu ruku, borba protiv inflacije još nije okončana i kamatne stope treba nastaviti dizati, dok u drugu ruku visoke kamatne stope postaju uzrok financijske nestabilnosti (SVB u SAD-u i Credit Suisse u Švicarskoj primjerci su ove teze).
Naposljetku, što je potrebno da bi Fitch podignuo hrvatski kreditni rejting u primjerice A-? Radi se o scenariju koji pojedine institucije u Hrvatskoj očekuju već ove godine, upravo na temelju poboljšanih makroekonomskih varijabli i izgleda. Agencija je spomenula da će na svojoj sljedećoj reviziji 03. listopada promatrati sposobnost apsorbiranja sredstava iz EU fondova, a do listopada će već imati potpunije podatke za povlačenje ove godine. Osim ovog datuma, dodajte još jedan datum na svoj kalendar – 15. rujna, tada sljedeći put hrvatski rejting revidira agencija S&P.