Mjere koje predlaže HUP trebale bi omogućiti daljnji gospodarski rast, privući investicije i osigurati dugoročnu održivost gospodarstva
Početak 2025. godine donosi visoku neizvjesnost u globalnom i europskom gospodarskom okruženju, s naglaskom na dubinske geopolitičke promjene i preslagivanje globalnih lanaca vrijednosti. Ključne ekonomije Europske unije suočavaju se s padom konkurentnosti, a Europska unija pred izazovom jačanja trgovinskih ratova, posebice između SAD-a, EU-a i Kine. U tom kontekstu, Hrvatska se suočava s vlastitim izazovima koji zahtijevaju hitnu fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, piše HUP u svojim tjednim analizama.
Glavne ekonomije EU već godinama gube konkurentnost naročito zbog skupih energenata te kratkovidnog postupanja u dugotrajnoj energetskoj tranziciji. Pogoršanoj kvaliteti poslovanja uslijed zastarjele prometne mreže i obrazovnih standarda, dugih procedura poslovnih dozvola i visokih poreza treba pridodati političku neizvjesnost u više država čije političke elite moraju žurno naći rješenje na američke tarife na europski (robni) izvoz. Njemački ekonomski model temeljen na kontinuiranom rastu izvoza u Kinu, jeftinim ruskim energentima te konkurentnoj radnoj snazi u Istočnoj Europi postao je neodrživ. U međuvremenu, Hrvatska brodi u okruženju smanjenih prilika na krilima potrošačkog optimizma i javne potrošnje, ali pod pritiskom inflacije koju hrane nekontrolirano podizanje plaća i posljedično rekordna potrošnja. Snažan rast plaća potaknut je intervencijama države kroz proračunsku masu plaća (+58% kroz dvije godine) i minimalaca (+55% u tri godine).
Prema analizi Hrvatske udruge poslodavaca, ključni ciljevi za 2025. godinu usmjereni su na optimizaciju javne uprave, porezne reforme, smanjenje parafiskalnih nameta, te jačanje konkurentnosti kroz inovacije i investicije. Ove mjere, kako navode u HUP-u, trebale bi omogućiti daljnji gospodarski rast, privući investicije i osigurati dugoročnu održivost gospodarstva.
Fiskalna konsolidacija: Četiri ključna smjera
Optimizacija jedinica lokalne samouprave
Prema HUP-ovoj analizi, optimizacija čak tri četvrtine od 576 jedinica lokalne samouprave (JLS) mogla bi donijeti godišnje uštede do 150 milijuna eura. Cilj je funkcionalno redistribuirati nadležnosti, objediniti zadatke i racionalizirati administrativne procese na lokalnoj razini, čime bi se povećala učinkovitost i smanjili operativni troškovi.
Porezne reforme
S obzirom na visoki porezni klin u Hrvatskoj, koji trenutno iznosi 42,4 posto, predlaže e smanjenje poreznog opterećenja, čime bi se Hrvatska pozicionirala među pet najkonkurentnijih zemalja EU. To uključuje povećanje praga za višu poreznu stopu na dohodak, kao i ograničavanje osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće. Time bi se smanjio teret na radnu snagu i povećala atraktivnost Hrvatske kao destinacije za poslovanje.
Smanjenje parafiskalnih nameta
Također predlaže smanjenje parafiskalnih nameta za 30 posto u naredne četiri godine. Kroz digitalizaciju administrativnih procesa i racionalizaciju obveza prema EU regulativama, cilj je smanjiti birokratske prepreke i poboljšati poslovnu klimu, što bi dugoročno rezultiralo većim investicijama i većom konkurentnošću.
Reforme u javnom sektoru
Poseban naglasak stavljen je na strukturne reforme u zdravstvenom sustavu i politici plaća u javnom sektoru. HUP predlaže smanjenje broja bolnica, objedinjenu javnu nabavu i smanjenje duple dijagnostike, uz fokus na učinkovitost i rezultate. Ove mjere mogle bi smanjiti troškove zdravstvenog sustava za 20 do 40 posto, čime bi se osigurala dugoročna održivost. Također, plaće zaposlenika javnog sektora trebale bi biti povezane s učinkom i složenošću zadataka.
Jačanje konkurentnosti: Fokus na investicije, energiju i tržište rada
Poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj (RDI)
U analizama se smatra ključnim prilagodbu Zakona o poticanju ulaganja prema najboljim praksama u europskom okruženju. Cilj je trostruko povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, dosegnuvši razinu od 5 posto BDP-a. To bi omogućilo financijsku potporu za investicije u ključna područja kao što su umjetna inteligencija, robotika i zelene tehnologije. Porezne olakšice, uz jaču potporu institucija i tržišta kapitala, trebale bi potaknuti veće ulaganje u inovacije i omogućiti Hrvatskoj da postane konkurentnija na globalnom tržištu.
Energetska tranzicija i ulaganja u obnovljive izvore energije
U energetskoj tranziciji, HUP ističe potrebu za ubrzanjem investicija u obnovljive izvore energije (OIE). Trenutno je blokirano oko 2,6 milijardi eura vrijednih investicija u OIE zbog čekanja odluka od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Osim toga, u idućih deset godina planirana su ulaganja od 800 milijuna eura u elektroenergetsku infrastrukturu. Daljnja ulaganja u OIE ključna su za postizanje energetske samodostatnosti Hrvatske do 2030. godine.
Tržište rada i demografske promjene
Uzimajući u obzir demografske promjene i pad radne populacije, predlaže se jačanje aktivnih politika tržišta rada s ciljem uključivanja mladih, žena, starijih radnika i imigranata. Također, potrebno je unaprijediti obrazovni sustav i uvesti dualno obrazovanje kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada. Podrška zapošljavanju ranjivih skupina i fleksibilnost u radnim propisima važni su za smanjenje nelikvidnosti na tržištu rada i smanjenje pritiska na socijalne sustave.
Razvoj tržišta kapitala
HUP predlaže reforme koje bi trebale ojačati tržište kapitala, uključujući olakšanje ulaganja mirovinskih fondova i povećanje porezne atraktivnosti za start-up tvrtke. Uvođenje investicijskih računa s poreznim poticajima također bi moglo potaknuti ulaganja građana u domaću ekonomiju. Također, važno je izjednačiti porezni tretman vlasničkog kapitala i duga, kako bi se potaknula ulaganja u visokotehnološke sektore i osigurao dugoročni gospodarski rast.