Unatoč izazovima, gospodarski izgledi Hrvatske ostaju pozitivni. Očekuje se rast od +3,5 posto u 2024., potaknut domaćom potražnjom i ulaganjima koja su potpomognuta sredstvima EU
Članstvo Hrvatske u eurozoni i dalje jača njezinu financijsku stabilnost i smanjuje ekonomske rizike, dok rejting rizika Hrvatske ostaje stabilan na razini BB1, što odražava umjerenu razinu rizika za poslovne subjekte. Zaključci su to najnovijeg Atlasa rizika zemalja tvrtke Acredia, osiguravatelja kreditnog rizika, u suradnji s Allianz Tradeom.
Hrvatsko gospodarstvo doživjelo je usporavanje, pri čemu je rast BDP-a usporio s +13 posto u 2021. na +7 posto u 2022. i +3,1 posto u 2023. godini. Oslanjanje na izvoz, posebno turizam, te ovisnost o uvozu energije i hrane izložili su Hrvatsku globalnim cjenovnim šokovima u 2022. Međutim, ograničena trgovinska povezanost s Rusijom zaštitila je Hrvatsku od punog utjecaja europske energetske krize i sankcija.
Otporna i stabilna ekonomija
Unatoč tim izazovima, gospodarski izgledi Hrvatske ostaju pozitivni. Očekuje se rast od +3,5 posto u 2024., potaknut snažnom domaćom potražnjom i ulaganjima koja su potpomognuta sredstvima Europske unije. Prognoze predviđaju ekspanziju BDP-a od +2,9 posto u 2025. i +2,7 posto u 2026., unatoč utjecaju koje bi neizvjesnosti poput oporavka eurozone i mogućih trgovinskih ratova mogle imati na vanjsku potražnju.
- Ulazak Hrvatske u eurozonu značajno je umanjio valutne rizike i ojačao financijsku stabilnost. To je temelj koji jača otpornost na vanjske šokove i osnažuje povjerenje ulagača, pružajući srednjoročni gospodarski poticaj - objašnjava Michael Kolb, član uprave Acredia Versicherunga.
Inflacija, koja je dosegnula vrhunac od +13,5 posto u 2022., ublažila se tijekom 2023. i 2024., a predviđa se kako će se stabilizirati na +2,7 posto u 2025. i +2,3 posto u 2026., unatoč pritiscima na plaće i postupnom ukidanju mjera subvencioniranja cijena energije. Integracija Hrvatske u eurozonu dodatno jača njenu poziciju kao otporne i stabilne ekonomije u regiji.
Rizici poboljšani, izazovi i dalje ostaju
Sveukupno gledano, poboljšan je rejting rizika za 48 zemalja (+27 u odnosu na prethodnu godinu), što predstavlja oko 17 posto globalnog BDP-a. Najveću korist od tih poboljšanja posebno su imala tržišta u nastajanju. Latinska Amerika prednjači na popisu s trinaest poboljšanja, a slijedi ju deset zemalja iz Europe te devet iz azijsko-pacifičke regije. Samo pet zemalja dobilo je smanjenu ocjenu (+1), prvenstveno na Bliskom istoku, uključujući Bahrein, Izrael i Kuvajt.
- Razlozi tih smanjenja ocjena leže u kontinuiranim poremećajima u lancima opskrbe i padu cijena sirove nafte ispod fiskalne točke ravnoteže za te zemlje - objašnjava Kolb.
Međutim, rizik za zemlju i dalje je visoka izloženost geopolitičkim i financijskim napetostima koje se očekuju u narednim mjesecima.
Krhki oporavak
Prema Acrediji, pozitivan ekonomski razvoj u razdoblju 2025.-2026. moglo bi ugroziti nekoliko faktora. Ključni rizici uključuju geopolitičke napetosti, rast protekcionizma s mogućnošću potpune trgovinske eskalacije te povećanje društvenih podjela u razvijenim i tržištima u nastajanju.
- Potpuni trgovinski rat imao bi ozbiljne posljedice - gubitak ekonomske dinamike i ponovni porast inflacijskih pritisaka mogli bi značajno dovesti u pitanje povjerenje investitora - kaže Kolb.
Nadalje, rastuća društvena polarizacija i učestaliji građanski nemiri pogoršavaju ekonomske izazove.