Cijene jestivog ulja na međunarodnim tržištima divljaju već neko vrijeme, a za novi skok u futuresima tog važnog artikla, od suncokretovog ulja do sojinog ulja, koja se koriste u prehrambenoj, kozmetičkoj i brojnim drugim industrijama „pobrinula“ se Indonezija koja je, u jeku krize sa suncokretovim uljem, objavila kako zabranjuje izvoz vlastitog palminog ulja.
I sad će netko reći, evo novinari dižu paniku, nema nestašica, ali kako ignorirati tolike turbulencije na međunarodnim tržištima koje će se, nema nikakve dileme, kad-tad preliti na potrošače u Europskoj uniji i posljedično u Hrvatskoj, bilo kroz ograničenja u kupnji ili kroz rast cijena. Cijena ulja počela je zbog razno raznih dobavnih problema rasti i prije rata u Ukrajini, ali tek nakon invazije se počelo špekulirati o mogućim nestašicama. Naime, više od polovice ukupnog svjetskog izvoza ulja otpada na tu zemlju, a o tome je Lider već pisao.
Korištenje tog ulja vrlo je uobičajeno u prehrambenoj industriji, a koristi se u proizvodnji čipsa pa sve do primjerice proizvodnje keksa ili majoneze. Doslovno na tisuće artikala, uključujući gotova jela, pa čak i papir za zamatanje poklona koriste u proizvodnim procesima suncokretovo ulje, a premda se čini da je alternativa dovoljno jer postoje i druga biljna ulja, jedno od najboljih je palmino ulje.
Naime, po kvaliteti to je ulje bolje i od ulja uljane repice, kao i od sojinog ulja, ali je skuplje, a i njegovo korištenje ima veći utjecaj na okoliš zbog krčenja palminih šuma. Ono se koristi u svemu, od Nutelle, kojoj se najviše prigovaralo zbog te sirovine, ali i u proizvodnji kolača i masti za prženje do kozmetike i proizvoda za čišćenje. Ukupno 60 posto globalnih isporuka biljnog ulja čini palmino ulje, a najveći svjetski proizvođač tog ulja je Indonezija koja izvozi čak trećinu te sirovine itekako potrebne za svjetsku prehrambenu industriju. I sad kad je ta zemlja zabranila izvoz, zadala je toj istoj industriji teške glavobolje.
A za obične potrošače, čak i one u Hrvatskoj to konkretno znači da će u budućnosti još više rasti cijene ulja i da će na tržištu, bez ikakve dileme, doći do problema s nabavkom, isporukama i s dostatnošću. Naime, i količine sojinog ulja su upitne zbog suše u Južnoj Americi, a ulja repice zbog katastrofalnih usjeva repice u Kanadi, tako da je zaista vrlo neizgledno kako će tržište kroz nekoliko mjeseci kad krenu sjetve reagirati.
Zbog svega navedenog, pojedini britanski trgovački lanci, poput Tesca, Morrisonsa i Waitrosea, već su uveli racionalizacije pri kupnji ulja za domaćinstvo. Svaki kupac tako smije u jednoj kupnji kupiti tek tri boce ulja. Čeka li takva sudbina potrošače i u drugim zemljama? Teško je reći, no ono što je gotovo sigurno da će se sve to skupa odraziti na inflatorne pritiske koje će svi koji mogu prebaciti na potrošače.