Inflacija koja je očito iscrpila kućne budžete i bogatijih kućanstava s jedne strane te trenutno rekordna cijena zlata s druge rezultirala je pojačanim interesom građana za prodaju zlata. Kako se može čuti od trgovaca plemenitim metalima, dok ove godine bilježe nešto manju prodaju nego lani, otkup investicijskog zlata evidentno je ojačao.
Kada je u pitanju otkup zlata u obliku starog nakita i ostalog lomljenog zlata, količina koju je Centar Zlata otkupio tijekom godine je podjednaka količini u prethodnim godinama, tvrdi operativni direktor Josip Kokanović. – Naime, ljudi koji prodaju nakit najčešće trebaju novac brzo i ne zanima ih je li burzovna cijena zlata visoka ili niska. Stoga kretanje cijene zlata ne utječe previše na posao vezan za otkup lom zlata – kaže Kokanović. Međutim, kada je u pitanju otkup zlata u obliku zlatnih poluga i zlatnika, ove godine je Centar Zlata otkupio više nego u bilo kojoj prethodnoj godini, dodaje Kokanović.
Mnogima je zatrebao novac
Prema njegovim riječima, dva su faktora dovela do povećanog otkupa. Prvi je činjenica da su Hrvati u posljednjih nekoliko godina uložili u zlato nekoliko stotina milijuna eura, a mnogima od njih je tijekom ove godine zatrebao novac, pa su odlučili prodati dio svojih zlatnih poluga i zlatnika. Drugi razlog je veća dostupnost poslovnica. U skladu s dosadašnjim rezultatima u prvih 11 mjeseci, u Auro Domusu pak očekuju oko 12 milijuna eura prometa u otkupu zlata.
– Ako gledamo isključivo otkup zlata, ne računajući otkup investicijskih proizvoda, taj je rezultat otprilike na razini prošlogodišnjeg. Što se tiče otkupa investicijskih poluga, ovdje je promet značajno porastao u odnosu na prošlu godinu, što je vjerojatno posljedica više cijene zlata, kao i veće količine investicijskog zlata koje posjeduju hrvatski građani – kaže predsjednica Uprave Mia Petričević. Drugim riječima, vlasnici najplemenitijeg metala vješto koriste trenutna tržišna kretanja koja im ove godine posebno idu na ruku. Cijena zlata u srijedu se na svjetskim tržištima kretala oko 2048 dolara, nakon što je u ponedjeljak dosegla najvišu cijenu u povijesti od 2135,40 dolara za uncu.
Zlato se, naravno, može prodati i kod zlatara. Iz Ceha zlatara i draguljara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori ističu kako najveći dio njihovih članova ne bilježi znatnije razlike u otkupu zlata u odnosu na prethodne godine te im je promet približno jednak prethodnim godinama, uz manja odstupanja. – U otkupu prevladava zlatni nakit, dok je investicijsko zlato zastupljeno u puno manjem postotku – tvrde zlatari.
Na pitanje o motivima za prodaju, Mia Petričević kaže kako se kod investicijskih proizvoda najčešće radi o kapitalizaciji investicije. – Odnosno, klijenti prodaju investicijsko zlato koje su kupili po nižim cijenama u trenutku kada cijene dosegnu više razine. Najčešće klijenti ponovo kupuju zlato kada mu se cijena korigira na željenu cijenu – navodi Petričević. Kod lom-zlata više je faktora. Petričević pojašnjava kako dio građana prodaje staro zlato kako bi poboljšali kućni budžet.
– U pravilu se tu radi o ljudima srednje ili čak i više srednje klase, koji još posjeduju značajne količine starog zlata i koriste priliku za njegovo unovčavanje. Jedan dio njih ta sredstva ulaže u investicijsko zlato, dio ih koristi za nove kupnje, a dio za pokrivanje tekućih troškova, kredita ili drugih financijskih obaveza – kaže čelnica Auro Domusa.
Tko nudi bolju cijenu?
Što se tiče mjesta gdje je najracionalnije prodati zlato, u Hrvatskoj postoji nekoliko firmi specijaliziranih baš za investicijsko zlato, ističe Josip Kokanović. – Preporučam da se zlato proda u nekoj od njih, jer će takve firme u pravilu ponuditi bolju otkupnu cijenu od zlatara i uličnih otkupa zlata, koji praktički sve otkupljuju po cijeni lom zlata. U susjednim zemljama (Sloveniji, Srbiji, Austriji...) također postoje firme koje se bave investicijskim zlatom i one će rado otkupiti zlatne poluge i zlatnike jer ih u svakom trenutku mogu preprodati dalje – naglašava Kokanović.
On kaže kako Centar Zlata veliku većinu otkupa isplaćuje odmah na licu mjesta, a bilo je samo nekoliko situacija kada se radilo o otkupima od nekoliko stotina tisuća eura, za koje je isplata bila idući radni dan. Kad je riječ o cijenama koje se mogu dobiti, valja naglasiti kako se zlato u slučaju prodaje isplati samo kao dugoročna investicija, nikako kratkoročna.
Pokazuje to primjer najprodavanijeg proizvoda u Centru Zlata i u Auro Domusu, a to je poluga od 100 grama zlata. U utorak je kupovna cijena u Centru Zlata iznosila 6202,30 eura, a otkupna 6021,80 eura. U Auro Domusu je kupovna cijena iznosila 6196 eura, dok se za otkup nudilo 6022 eura. Dakle, razlika iznosi tri posto. – Često znamo čuti komentare da je to mnogo i da netko zbog toga odustaje od kupnje zlata. No, ako uzmemo u obzir da cijena zlata ima tendenciju rasti u prosjeku osam do devet posto godišnje, razlika između kupovne i otkupne cijene je zanemariva – kaže Josip Kokanović.
Inače, što je veća masa zlatnika ili poluge, to je postotna razlika između otkupne i prodajne cijene manja. Isto tako, kod zlatnika manjih gramaža postotna razlika u cijeni može biti i dvoznamenkasta. U posljednjih pet godina cijena zlata je porasla 67 posto, u posljednjih deset godina za 115 posto, a u posljednjih 20 godina približno 465 posto.
– Naravno, onima koji su tada kupili nije bitno je li im čisti profit na ulaganju u zlato par postotaka veći ili manji. Bez obzira jesu li kupili veće poluge na kojima je razlika između kupovne i prodajne cijene bila dva do tri posto ili su kupili manje poluge na kojima je bila primjerice pet do sedam posto, puno su bolje prošli od onih koji su držali gotovinu u čarapi ili držali novac oročen u banci uz vrlo nisku kamatnu stopu – ocjenjuje Kokanović. Valja naglasiti kako i oštećenje zlatnika ili poluge može dodatno umanjiti cijenu, i do pet posto. Što se tiče lom-zlata, iz Ceha zlatara ističu kako se lomljeno 14 karatno zlato otkupljuje po cijeni od 29 do 34 eura za gram zlata, ovisno o dnevnom tečaju Burze zlata.
Zatvoreni krug
Mia Petričević kaže kako lomljeno zlato Auro Domus primarno obrađuje u njihovom postrojenju te zatim kao sekundarnu sirovinu prodaje stranim rafinerijama, budući da takva postrojenja ne postoje u Hrvatskoj. – U njima se ono obrađuje do maksimalne čistoće od 99,99% te se takvo zlato koristi kod izrade novih investicijskih proizvoda ili kao sirovina koja se koristi u industriji, medicini ili prilikom izrade nakita. Investicijske proizvode ponovo kupujemo od priznatih kovnica s LBMA certifikatom, tako da na svojevrstan način ‘zatvaramo krug‘ – staro zlato ‘pretvaramo‘ u nove investicijske poluge i zlatnike – kaže Petričević.
Josip Kokanović kaže kako Centra Zlata sav otkupljeni nakit šalje u velike švicarske i njemačke rafinerije zlata i praktički ga mijenja za pročišćeno zlato čistoće 99,99% u obliku zlatnih poluga. – Kada su u pitanju otkupljene zlatne poluge, one komade zlata koji su u neoštećenom stanju stavljamo u daljnju prodaju (jer to je svrha investicijskog zlata), dok one komade koji su oštećeni pokušamo prodati uz određeni popust (najčešće nekoliko posto). Ako ne uspijemo, takve komade također šaljemo na topljenje i mijenjamo za nove poluge – tvrdi Kokanović.