Trenutno U Hrvatskoj živi oko 20 tisuća Ukrajinaca. Bilo ih je od početka rata u Ukrajini više no u međuvremenu su se ili vratili svojim domovima ili su otišli u druge zemlje zbog nemogućnosti zapošljavanja. Oni koji su ostali, žele tijekom svog boravka u Hrvatskoj što normalniji život, a jedan od glavnih uvjeta uspješne integracije je imati posao.
Danas je u Zagrebu održana konferencija pod nazivom Inicijativa privatnog sektora za integraciju izbjeglica iz Ukrajine, koju su organizirali partneri okupljeni u Udrugu Svoja koja pomaže izbjeglicama u procesima edukacije (učenja hrvatskog jezika) i zapošljavanja. Glavni partneri u toj Udruzi su Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), čija je osnovna uloga prikupljanje donacija, a glavni je donor TaiwanBusiness - EBRD Fond za tehničku suradnju. Tu je i Zaklada Solidarna koja od početka rata pomaže Ukrajinskim izbjeglicama.
U uvodnom dijelu konferencije Ivan Blažević, direktor Udruge Solidarna istaknuo je neke goruće probleme zbog kojih integracija i proces zapošljavanja Ukrajinaca u Hrvatskoj ne teče brže, a nakon jezične barijere, glavni problem je dugotrajan proces nostrifikacija diploma koji u zemljama poput Njemačke ili Poljske traje kraće. – Za nostrifikaciju diplome liječnika, kojih u Hrvatskoj nedostaje, čeka se i do dvije godine. Stoga imamo nekoliko desetaka liječnika iz Ukrajine koji rade trenutno kao konobari – ispričao je Blažević, ističući kako hrvatske institucije ne prate pokušaje integracije izbjeglica na tržište rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje je, dodaje, oformio poseban tim koji se bavi samo tom problematikom. Spomenuo je i pozitivne primjere naših kompanija koje su imale podružnice u Ukrajini te su početkom rata povukli njihove radnike u Hrvatsku, omogućili im smještaj i sva potrebna sredstva za rad. Udruga Solidarna održala je u godinu dana preko tisuću sati edukacije hrvatskog jezika za Ukrajince.
Victoria Zinchuk, regionalna direktorica EBRD-a za središnju Europu, istaknula je da je inicijativa banke pokrenuta zato jer se želi osigurati dostojan život izbjeglica, da nađu posao i sudjeluju u ekonomskom razvoju Hrvatske te je istaknula da EBRD želi potaknuti svoje klijente da se pridruže ovoj inicijativi.
Od 20 tisuća izbjeglica njih preko 85 posto su žene s djecom. One koje imaju malu djecu nemaju baš puno izbora dok one koje imaju veću djecu koja idu u školu nastoje naći posao. – Hrvatsko društvo dobro je prihvatilo Ukrajince, posebno djecu u školi. Dočekani su s toplinom i prihvaćanjem pa su sretne i njihove majke. Kada počnu raditi, žene se žele uključiti u društvo i u Hrvatskoj se osjećaju dobro naspram nekih drugih država zbog sličnog jezika i mentaliteta. Tko se prije bavio poduzetništvom u Ukrajini, želi poslovati i u Hrvatskoj pa tako već imamo 60-ak primjera poduzetničkih inicijativa, što u građevinarstvu, što u ugostiteljstvu, a uz to došlo je i puno IT stručnjaka. Za njihove potrebe otvaranja biznisa omogućili smo im usluge gradskog Plavog ureda gdje mogu dobito sve informacije – istaknula je Iryna Pronenko, stručnjakinja za ljudske potencijale u Udruzi Svoja. Paralelno je po uzoru na slovački projekt, pokrenuta i edukacija žena za zanimanja u tehnološkom sektoru.
U devet mjeseci, od kada je osnovana Udruga Svoja, u Hrvatskoj je zaposleno preko 200 Ukrajinaca, uglavnom na ‘nižim‘ radnim mjestima u trgovinama, ugostiteljskim objektima, hotelima, a najvipe njih radi u pekarama.
U Studencu je, primjerice zaposleno 24 radnika iz Ukrajine, a Michal Halwa, glavni financijski direktor tog trgovačkog lanca, najavio je povećanje tog broja. – Iz naše perspektive, lakše je zaposliti Ukrajince nego ostale strane radnike. Ne tražimo niti diplome ni certifikate i nema nikakvih barijera. Najveća smo trgovačka mreža, širimo se, rastemo i trebamo radnike i za stalne i za sezonske poslove. Radnicima iz Ukrajine nudimo iste uvjete kao i za domaće radnike, uključujući i ugovore na neodređeno – istaknuo je Halwa. Petra Glasnović, izvršna direktorica ljudskih potencijala u Mlinaru složila se da je procedura zapošljavanja vrlo jednostavna te da kod njih trenutno radi 27 ukrajinskih radnika. – Imali smo sretnu okolnost da smo prije početka rata u Ukrajini sa EBRD-om radili na jednom sličnom projektu inkluzije, kako na tržište rada uvesti žene starije od 50 godina i kroz taj projekt smo uspješno zaposlili preko 80 žena te dobi. Ta smo iskustva zatim vrlo lako prenijeli na radnike iz Ukrajine. Različita struktura radne snage u Mlinaru dobro utječe na timski rad i dinamiku i moramo se pomiriti s time da će radna mjesta vrlo skoro izgledati drukčije. Da neće svi dobro baratati jezikom već nekim osnovnim fundusom za svakodnevno komuniciranje s kupcima – rekla je Glasnović. Međutim, neki radnici daleko su prekvalificirani za poslove koje obavljaju. – Imamo primjere prekvalificiranih radnika, recimo odvjetnice koja radi u pekari. Međutim njima ti poslovi nisu manje vrijedni. Štoviše, pomažu im da skrenu misli od loših stvari koje su im se dogodile – zaključila je Petrović.