Vjernost omiljenim brendovima, potvrdila su istraživanja i u Hrvatskoj i globalno, kupci su zadržali i u uvjetima visokog rasta cijena. Ali i vjernost ima svoju granicu.
Kako je u intervjuu za Lider objasnio Ivan Junaković,, voditelj prodaje za regiju Adriatic u NilsenIQ-u, u situaciji rasta cijena ljudi neće nužno posegnuti za prvim jeftinijim proizvodom, već prvo gledaju unutar svoga uobičajenog izbora i tek onda prelaze na jeftiniju marku. Međutim, ako su pojedini artikli poskupjeli više od pedeset posto u šest mjeseci, u izboru ipak dolazi do pomaka prema jeftinijim artiklima. To je prostor ponajprije za trgovačke robne marke, zatim za nižepozicionirane brendove i naposljetku za ulazak potpuno novih izazivača s jeftinijim proizvodima.
Trgovci koji imaju kvalitetne robne marke taj su prostor uspješno iskoristili.
– Recimo da neki brend stoji tri eura, a vama trgovačka robna marka stoji euro i pol. Brend poskupi za dvadeset centa, a trgovačka marka za pola eura, ali i dalje je jeftinija od brenda. To je ona prilika u kojoj se trgovac može igrati svojom robnom markom ako ima dobar proizvod u portfelju. Govorim hipotetski. To je taktika kojom se diskonteri mogu koristiti na svim tržištima i kojom se već godinama koriste, neovisno o ovoj inflaciji. Dođu s pojedinim artiklima na tržište, imaju svoje robne marke koje su najčešće dobre kvalitete, a mnogo su jeftinije od brendova. I kad god se proizvođači upuste s njima u rat cijenama, ne mogu toliko spustiti cijenu i ponuditi tržištu ono što mogu diskonteri. Oni su eksperti u toj niskoj cijeni. Ali kada diskonteri idu korigirati cijene, imaju mnogo više prostora za to od proizvođača. Proizvođač digne cijenu za tri posto, diskonter može za deset posto. Proizvođač opet digne za tri posto, diskonter još jednom za deset posto jer je razlika između njega i proizvođača velika i ima nekoliko godina vremena da dostigne razinu cijene brenda. Tako diskonteri za sebe mogu postići dobre marže – obrazložio je Junaković.
U tom kontekstu, Junaković, koji je ekspert za kretanja na maloprodajnom tržištu roba široke potrošnje, u tome ne vidi ništa sporno.
-Treba li bilo koga kriviti što iskorištava priliku da ulovi maržu? Budemo li govorili da je Lidl u Hrvatskoj skuplji nego u Sloveniji, za što sigurno postoje razlozi, zbog čega ga kriviti? On je sa svojom ponudom jeftiniji od većine trgovačkih lanaca na tržištu - smatra Junaković.
Osim toga, navodi Junaković, pri tom treba uzeti u obzir i to da se domaći maloprodajni lanci bore i protiv međunarodnih giganata. Podružnica stranog lanca u Hrvatskoj može imati i upola manji tržišni udjel od domaćeg lanca, ali ona je dio globalnoga koncerna koji je među top deset svjetskih trgovaca i u odnosu na kojeg je naš najveći trgovac sitna točka na svjetskoj maloprodajnoj mapi. Uostalom, i od podružnica stranih lanaca njihove matične kuće očekuju nekakve rezultate.
Cijeli intervju s Ivanom Junakovićem možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera