‘;
U Luku Rijeka u Maerskov distribucijski centar dolazi, u Rijeci se dekonsolidira i carini te se iz Rijeke otprema i distribuira sva roba za europsko tržište za brendove kao što su primjerice Marks & Spencer i Puma, a toga će biti još
Do kraja 2025. Luka Rijeka dobit će najmoderniji terminal u ovom dijelu Europe, Rijeka Gateway, koji će imati dubinu mora uz operativnu obalu od čak dvadeset metara, što znači da u njega mogu uplovljavati najveći brodovi. Terminal razvijaju i njime će upravljati danski Maersk i hrvatski ENNA Logic, koji osim terminala uspostavljaju i novi logistički koridor kroz Hrvatsku, iz Rijeke do zaleđa središnje Europe, što će, očekuje se, skratiti i pojeftiniti transport robe iz Azije do srednjoeuropskih zemalja. Koridor će profunkcionirati već iduće godine, a premda se zbog krize u Suezu neće još skratiti transport iz Azije, bit će nova ponuda u Maerskovu katalogu, ističe Ivić Vodopija, direktor Maerska za istočnu Europu, odnosno za Hrvatsku, ali i Sloveniju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Bosnu, Srbiju, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo. Napominje da je suradnja između Maerska i ENNA-e započela s prvim vlakovima kojima se Samsungovu robu prevozilo preko Rijeke za središnju Europu i koji su bili neisplativi i mahom prazni jer klijente nije bilo lako motivirati na koridor u nastajanju.
Zašto je postojao toliko otpor prema Rijeci?
– Zato što nitko nije znao za Rijeku. Mene su Južnokorejci ispitivali gdje je ta Rijeka, i to ljudi koji su više od pola života proveli u Europi, ne u Južnoj Koreji. Ti ljudi koji su se desetljećima bavili logistikom nikad nisu čuli za Rijeku, pa je to bilo najčešće pitanje koje sam dobivao kad sam počeo raditi za Maersk. Sada je situacija drukčija: čim se spomene Rijeka, gotovo svi znaju da je to mediteranska luka koja najdublje ulazi u europski kontinent, ali do prije nekoliko godina nije bilo tako. Maersku je naime prije desetak godina postalo jako važno da se otvori još jedan koridor prema središnjoj Europi, pa smo se i odlučili da to bude preko Rijeke i Mađarske jer je u to vrijeme pritisak na Luku Kopar bio prevelik, čak i za nas koji smo najveća stranka ondje s obzirom na to da držimo više od 30 posto ukupnog tereta. Nama je koridor preko Rijeke do središnje Europe bio potreban da smanjimo pritisak na infrastrukturno slabije luke na Jadranskome moru, a nakon toga je i došla ideja za Zagrebačku obalu, odnosno za koncesiju za lučki terminal koju su dobili Maersk i ENNA.
Znači, Luka Kopar i Rijeka nisu konkurenti?
– Ma kakvi! Za nas su to jednaka odredišta za naše brodove na Jadranskome moru. Pa mi imamo 750 brodova, 70 i nešto terminala, bezbroj skladišta i vlakova, i kad govorimo o logistici i dobavnim lancima, jedan terminal samo je kotačić, vrlo važan, doduše, u cijeloj našoj logističkoj usluzi. Maersk posao dijeli na module. Jedan od tih modula jest ‘ocean‘, koji se sastoji od naših brodova i naših strateških luka. Na Jadranu imamo dvije strateške luke, Kopar i Rijeku, a na sjeveru Europe imamo naprimjer Bremerhaven u Njemačkoj i Rotterdam u Nizozemskoj. I Kopar i Rijeku gledamo kao te dvije sjeverne luke, kao jednu cjelinu koja je povezana s našom kopnenom mrežom, a te su nam mreže ključne za europske dobavne lance.
Terminal u Rijeci profunkcionirat će već iduće godine, a prvo skladište već imate. Što još radite?
– Posla ima napretak, ali radi se; Zagrebačka obala, odnosno Rijeka Gateway kao terminal, tek se gradi. Ulaže se u dizalice, u skladišta i kopnenu logistiku.
To sve stoji oko pola milijarde eura, na koliko je procijenjena investicija.
– Ne, ta se investicija odnosi na sve naše obveze, kao i na dogovoreno proširenje terminala u budućnosti. Sad je u planu graditi distribucijske centre i drugu kopnenu logistiku. Jedan takav distribucijski centar već je operabilan na Kukuljanovu, koji je specifičan po tome što nije namijenjen samo za hrvatsko već i za europsko tržište. Drugim riječima, iz njega se roba može distribuirati u cijelu Europu. Osim toga, u spomenuti iznos od pola milijarde eura ulazi proširenje, odnosno druga faza nadogradnje Zagrebačke obale, na što smo se obvezali u roku od deset godina od preuzimanja koncesije, ali to je daleka budućnost. Uskoro, već početkom sljedeće godine, Maersk globalno starta s kompletnom novom morskom mrežom, mi to zovemo ocean network, koja uključuje Rijeku na prvoj fazi terminala, odnosno Zagrebačke obale, koja je pri kraju s gradnjom i opremanjem.
Kad kažete da je distribucijski centar u Hrvatskoj namijenjen za tržište cijele Europe, što to konkretno znači?
– To konkretno znači da u Rijeku dolazi, da se u Rijeci dekonsolidira i carini te da se iz Rijeke otprema i distribuira sva roba za europsko tržište za brendove kao što su primjerice Marks & Spencer i Puma. Sva roba tih brendova za tržišta od Gibraltara do Turske ide preko Rijeke. To je golema stvar za Hrvatsku, ne samo zbog utvrđivanja važnosti Luke Rijeka već i zbog činjenice da se ta roba carini u našoj zemlji, a taj novac znatnim dijelom ostaje u proračunu Republike Hrvatske.
Zasad je samo jedan takav centar, hoće li biti dovoljan?
– Vjerojatno ćemo graditi još nekoliko takvih centara i u Rijeci i drugdje u Hrvatskoj, kao što je moguće da ćemo graditi i dodatne intermodalne terminale, ali o tome se još razmišlja.
Cijeli intervju pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.