‘;
U tekućemu geopolitičkom kaosu postaje kristalno jasnim da Europska unija gubi i ono malo pozicija koje je imala prije niza sukoba u neposrednoj blizini svojih granica. Događaji na Bliskom istoku ocrtavaju njezinu nemoć i nesposobnost da oblikuje svijet oko sebe. Eskalacija rata između Izraela i Hamasa posljednja je u nizu izrazito opasnih kriza koje su uzdrmale politiku Europske unije. Za koji se dan održavaju vjerojatno prvi europski izbori na koje pozornost obraća i običan puk, jer su ovoga puta jasna vizija i konkretna rješenja doista nužni, ne samo za sukobe koji bijesne u susjedstvu nego i za suvislu ekonomsku politiku, koja praktički ne postoji od financijske krize.
Je li itko u EU-u sposoban za takav zadatak, ulazimo li u treći svjetski rat, u kakav ćemo geopolitički svijet uskoro zakoračiti, uz koju cijenu, propitali smo politologinju i geopolitičku analitičarku sa Sveučilišta Libertas Jadranku Polović.
Kakve se prognoze vrte oko europskih izbora? Koliko izgleda ima desnica i koliko ona može presložiti europsku geopolitiku, ako može?
– Pojmovi poput desnice i ljevice više nisu relevantni u međunarodnim odnosima. No takozvana desnica pobijedila je na izborima u Italiji i Nizozemskoj, vodi u anketama u Francuskoj, Austriji i Belgiji te ima udjela u vladama Finske i Slovačke. Preslikano na skorašnje europske izbore, desnica bi mogla postati moćna grupacija u Europskom parlamentu te donijeti očekivani zaokret u politikama EU-a. Međutim, već su primjetni razdori. AfD je nedavno izbačen iz grupacije Identitet i demokracija (ID), nije jasno što će biti s mađarskim Fideszom. Giorgia Meloni, koja svojim politikama nimalo ne odstupa od trenutačne glavne struje, također ima velike ambicije: stvoriti desničarsku snagu koja će preuzeti vlast u Bruxellesu. Ako Europski konzervativci i reformisti (ECR) uspješno prođu izbore, gotovo je izgledno da će pronaći zajednički jezik s nadolazećim ‘desničarima‘. Europska pučka stranka vjerojatno će trebati koalicijske partnere, a sadašnja predsjednica Europske komisije von der Leyen već je ponudila suradnju ID-u sve dok je orijentiran proeuropski, proukrajinski te podupire vladavinu prava, dakle globalistički poredak utemeljen na pravilima. EU treba radikalan zaokret u vanjskoj, ekonomskoj i socijalnoj politici, no to se neće dogoditi.
Prerano je bilo što prognozirati, ali čini se da Donald Trump prilično dobro stoji. Što bi njegova pobjeda značila za cjelokupnu svjetsku sliku?
– Masakr koji se događa u Gazi na sramotu međunarodne zajednice, osobito Zapada, već znatno utječe na kampanju u SAD-u. Situacija je zanimljiva jer ankete pokazuju da će borba biti tijesna, izgledi su im podjednaki. Bilo je izgledno da će američka duboka država napraviti što je god moguće da spriječi Trumpov ponovni uspon, no u ovome trenutku politika predsjednika Joea Bidena prema Izraelu nema potporu njegova glasačkog tijela, koje je sastavljeno uglavnom od manjina, od fragmentiranih skupina društva koje se snažno protive ratu u Gazi. Biden balansira između neupitne vojne i diplomatske potpore Izraelu i nastojanja da okonča sukob prije predsjedničkih izbora u studenome kako bi spriječio širenje rata na druge države Bliskog istoka i učvrstio saveze s ključnim arapskim zemljama. Dakle, Biden mora voditi računa o svome biračkom tijelu i zaustaviti Izrael, koji pak ima Trumpovu potporu. U svakom slučaju, rezultati američkih predsjedničkih izbora bit će ključni za budući razvoj mnogih velikih sukoba koji trenutačno oblikuju globalna pitanja.
Uza sve to imamo vruća zbivanja oko Irana i Tajvana. Je li to sve, kad se zbroji, uvod u treći svjetski rat?
– Mislim da smo već duboko u njemu. U trenutačna dva velika sukoba potpuno su uključene velike sile s nuklearnim potencijalom. Svjedočimo sukobu carstava u nastajanju u kojem NATO, EU i Rusija nastoje proširiti svoje sfere utjecaja u istočnoj Europi i središnjoj Aziji. Naime, NATO i EU odbijaju definirati jasne granice svoje interesne sfere, što se očituje u njihovoj spremnosti da nastave proces proširenja na zemlje poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, čak i dalje, na područje srednjoazijskih zemalja. S druge strane, Rusija nastoji obnoviti svoju interesnu sferu, posebno u istočnoj Europi i srednjoj Aziji. To može uključivati strateške poteze poput vojnih intervencija, potporu separatističkim pokretima ili diplomatske inicijative kako bi se ojačao ruski utjecaj u tim regijama. Svijet je očigledno zapeo u svojevrsnoj tukididovoj zamci – nemogućnosti izbjegavanja globalnoga rata zbog reformatiranja postojećega međunarodnog poretka.
Može li tu doista eksplodirati rat između Kine i Tajvana ako pobijedi Trump, je li veza SAD – EU jača ili slabija od veze Kina – Rusija te s kojim se još sve problemima suočava Europa pročitajte u ostatku intervjua dostupnom u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.