‘;
Jagma za gotovinskim kreditima izaziva svojevrsnu ‘buru u čaši vode‘ u dijelu domaće javnosti, a neki su već počeli povlačiti paralele s kreditima u švicarskom franku koji su prije 14 godina na tisuće obitelji zavili u crno. Činjenica da su se hrvatski građani u bankama zadužili za gotovo devet milijardi eura podižući nenamjenske gotovinske kredite do sada je prolazila uglavnom u tišini. Višegodišnji trend rasta potražnje za takvom vrstom duga do sada je bio poznat tek financijskim analitičarima i malobrojnim novinarskim perima koja prate financije.
Pod svjetlima medijskih reflektora ‘gotovinci‘ su se našli sredinom srpnja, nakon sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB). To je tijelo objavilo svoje redovito mišljenje o trendovima u bankovnom sektoru, a u kojem je stajalo da ‘iznimno snažno potrošačko kreditiranje i rastući teret otplate novih stambenih kredita povećavaju potencijalne rizike u slučaju eventualnog pogoršanja gospodarskih izgleda‘.
Savjet je svoju opasku temeljio na valu zaduženja po gotovinskim kreditima koji je dodatno narastao ove godine, pokretan osjetnim (predizbornim) povećanjem plaća u javnom sektoru.
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u svibnju dosegla 1324 eura i realno je viša za 13 posto nego godinu prije. Iako plaće rastu dvoznamenkastom stopom, dio domaćih medija ipak se odlučio na napise o novoj tempiranoj socijalnoj bombi koja će građanima – koji su se samo ove godine zadužili za dodatnih 560 milijuna eura – eksplodirati ravno u lice.
Dvoznamenkasti rast
Ima li razloga za brigu? Statistika središnje banke kazuje da su gotovinski nenamjenski krediti potkraj svibnja iznosili 8,6 milijardi eura, čime su dosegli udjel od 37,5 posto u ukupnim plasmanima stanovništvu. Ujedno, svibanjska vrijednost ‘gotovinaca‘ najviša je od rujna 2021. godine. Na mjesečnoj razini rast je iznosio snažnih 1,5 posto, odnosno banke su odobrile dodatna 124 milijuna eura. No na godišnjoj razini rast je bio impozantan – više od 14 posto. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za malo više od sedam posto ili za 563,6 milijuna eura.
Rast te vrste kredita ubrzava od veljače prošle godine, ali pozitivne godišnje stope rasta traju još od srpnja 2021. godine. Ipak, u svibnju je zabilježeno blago usporavanje mjesečne stope rasta u odnosu na travanjskih 1,7 posto. Bankovni analitičari još uvijek snažnu potražnju za gotovinskim kreditima objašnjavaju jačanjem potrošačkog optimizma u uvjetima rastućih plaća, zaposlenosti te popuštanja inflacije. U Erste banci naglašavaju da su gotovinski krediti tek tijekom 2023. dosegli dinamiku rasta stambenih kredita zabilježenu proteklih godina.
– Nadalje, stope rasta gotovinskih kredita svakako treba promatrati u kontekstu inflatornog okružja gdje su potrebe općenito nešto veće, kao i nominalne cijene robe. U prilog rastu kreditiranja idu i povoljna makroekonomska kretanja – ističu u Ersteu.
Cijelu priču pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.