Europski Zeleni plan "okrznut" će i poljoprivredu, a dionici na tom tržištu već sad imaju gomilu pitanja koja ostaju bez odgovora
Europski Zeleni plan ne odnosi se samo na poduzetnike i gospodarstvenike iz sfere energenata i obnovljivih izvora energije, već na cijelo gospodarstvo, a samim time i na poljoprivredu. Što se te grane gospodarstva tiče, poljoprivreda, na tu se djelatnost odnose odnose dva dokumenta iz Zelenog plana: Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. te Strategija „Od polja do stola“. Mjere koje se predlažu u prvom dokumentu uključuju jačanje zaštićenih područja u Europi i obnovu narušenih ekosustava povećanjem ekološke poljoprivrede, smanjenjem upotrebe i rizika od pesticida i sadnjom stabala, dok se Strategijom „Od polja do stola” postojeći se prehrambeni sustav EU-a želi preusmjeriti prema održivom modelu.
- Sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom su od posebnog značaja pa je jedan od glavnih ciljeva osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i nutritivno vrijednu hranu za stanovništvo EU, ali na način da se proizvodnja odvija na prihvatljiv način za održivost planete - stoji u objašnjenjima Europske komisije.
A što to konkretno znači u praksi? Prema tim dokumentima svaka EU zemlja ima pred sobom i nekoliko vrlo važnih ciljeva koje mora ispuniti do 2030. godine, a to su, kada je poljoprivreda u pitanju smanjenje ukupne uporabe pesticida za čak 50 posto, ekološki uzgajati razne kulture na minimalno 25 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta uz značajan porast ekološke akvakulture, smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 posto, smanjiti upotrebu mineralnih gnojiva za najmanje 20 posto te vratiti barem 10 posto poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.
Sve to, morat će, sasvim je izgledno, pratiti i Hrvatska, koja je u svoj Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023. do 2027. godina unijela navedene tehničke ciljeve iz Strategije "Od polja do stola", a u tom smislu napravljena i alokacija financijskih sredstava. Tako je čak 35 posto proračuna za ruralni razvoj namijenjeno je svim vrstama mjera vezanih za okoliš i klimu, a 25 posto proračuna izravnih plaćanja usmjeravat će se za eko-sheme.
Ono o čemu se malo priča je da za ostvarivanje Izravnih plaćanja, poznatih kao subvencije u poljoprivredi koje se dodjeljuju po hektaru, uveden novi set pravila pod terminom „Uvjetovanost“ kao temeljni set obveza kojih se moraju pridržavati svi korisnici izravnih plaćanja i IAKS mjera. A ta pravila uvode još strože standarde za poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta te za upravljanja, navode u Smarteru.
- Ono što muči poljoprivredni sektor Republike Hrvatske je da on zaostaje u konkurentnosti i produktivnosti. Produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi 30,5 posto prosjeka EU-a, a kod okolišno-klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom npr. bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova, Hrvatska ostvaruje ipak bolje rezultate. Tako da smatramo najznačajnijim pitanjem kod provedbe Strateških planova kako postići komplementarnosti između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi, uz istodobno podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene, kako ostvariti vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2030. godini u iznosu od 30 milijardi kuna uz povećanje stočnog fonda, govedarstva i svinjogojstva, uz smanjenje stakleničkih plinova, kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva te konačno gdje i kako povećati organsku proizvodnju? Na ta pitanja nisu za sada dati odgovori - poručili su u Smarteru.
No, nisu to jedine nepoznanice. Obzirom na rat u Ukrajini i nedostatak naročito žitarica i uljarica koje su do sada na globalno tržište dolazilo iz područja Ukrajine i Rusije, postoji snažna potreba da se poveća proizvodnja ovih osnovnih poljoprivrednih proizvoda u EU, pa tako i u Hrvatskoj. Kod nas je pak za povećanje proizvodnje jako teško osigurati dodatne poljoprivredne površine, pa se proizvodnja može povećati tek promjenom kultura i povećanjem prinosa. A i tu postoje problemi, ističu u Smarteru.
- To je jako teško ostvariti uz poštivanje strogih uvjeta koje je nova Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2023. do 2027. godine nametnula poljoprivrednicima. Mnogi od njih su i inače izrazili zabrinutost da im se uz tako stroge uvjete koje nameće novi ZPP u pogledu okolišnih zahtijeva i poljoprivrednih praksi ne isplati uopće proizvoditi. Sada kada su cijene ratarskih kultura i uljarica znatno rasle vjerujemo da će svi pronaći interes za proizvodnju - zaključili su iz Smartera.