Američki bankarski sektor u posljednje je vrijeme u fokusu zbivanja, što i nije neobično s obzirom na nedavne propasti Silicon Valley Banka i Signature Banka, te propast First Republic banke koja je obilježila početak tjedna. Pa baš zbog toga je važno sagledati imovinu i obveze američkih banaka jer one mogu dati uvid u to kako posluju i zašto ponekad propadnu.
Visual Capitalist napravio je pregled depozita, zajmova i ostale imovine te obveza koje čine zajedničku bilancu banaka u SAD-u koristeći podatke iz Federalnih rezervi. Prema njihovim podacima, američki bankarski sektor ima više od 4000 banaka osiguranih od federalnog regulatora FDIC-a koje igraju ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje sigurnim pohranjivanjem depozita i davanjem kredita u obliku zajmova.
Imovina i obveze američkih banaka
Prema njihovim podacima, ukupna imovina američkih banaka, koja je temelj poslovanja svake banke i služi kao osnova za davanje zajmova i kredita te stvara prihod, iznosi 22,9 bilijuna dolara. Inače, zdrav portfelj imovine s kombinacijom zajmova zajedno s dugoročnim i kratkoročnim vrijednosnim papirima ključan je za financijsku stabilnost banke, osobito jer imovina koja nije tržišno označena može imati nižu vrijednost od očekivane ako se rano likvidira. Od četvrtog tromjesečja 2022., američke banke ostvarile su prosječan prihod od kamata od 4,54 posto na svu imovinu.
Kada su u pitanju zajmovi i leasing, koji su primarna imovina za stvaranje prihoda za banke, oni čine 53 posto imovine koju drže banke u SAD-u i premašuju iznos od 12 bilijuna dolara. To uključuje: zajmove za stambene i poslovne nekretnine koji čine 45 posto svih zajmova i zakupa; komercijalne i industrijske kredite za poslovanje koji su 23 posto svih kredita i leasinga; potrošačke kredite za osobne potrebe (primjerice kreditne kartice i auto krediti) koji čine 15 posto te druge vrste kredita kojih je ukupno 17 posto.
Vrijednosni papiri čine sljedeći najveći dio imovine američkih banaka – gotovo četvrtinu, odnosno 23 posto s 5,2 bilijuna dolara. Banke prvenstveno ulažu u vrijednosne papire riznice i agencije, koji su dužnički instrumenti koje izdaje vlada SAD-a i njezine agencije.
Novčana sredstva su mali, ali bitan dio bilance američkih banaka. Čime 13 posto ukupne imovine sa 3,1 bilijuna dolara, a posjedovanje dovoljno novčanih sredstava osigurava odgovarajuću likvidnost potrebnu za ispunjavanje kratkoročnih obveza i regulatornih zahtjeva.
S druge strane, banke moraju upravljati obvezama jer je to ključno je za održavanje likvidnosti, upravljanje rizikom i osiguranje ukupne solventnosti banke, a one u američkim bankama iznose 20,7 bilijuna dolara, prema Visual Capitalistu.
Kada su u pitanju depoziti, koji čine najveći dio pasive banaka jer predstavljaju novac koji klijenti povjeravaju ovim institucijama, banke u SAD-u imale su 17,18 bilijuna dolara ukupnih depozita od 12. travnja 2023., pri čemu su ostali depoziti činili 74 posto ukupnih obveza, dok su veliki oročeni depoziti činili 9 posto.
Nakon depozita, posudbe su sljedeća najveća obveza u bilanci američkih banaka, čineći gotovo 12 posto svih obveza. To uključuje kratkoročne zajmove od drugih banaka ili financijskih institucija, kao što su savezni fondovi i ugovore o ponovnoj kupnji, zajedno s dugoročnim zajmovima, kao što je podređeni dug koji je rangiran ispod ostalih zajmova i vrijednosnih papira u slučaju neispunjavanja obveza. Ukupno iznose 2,4 bilijuna dolara.
Bitna je ravnoteža
A zašto je sve ovo važno? Kao i u svakom drugom poslu, i banke moraju uravnotežiti svoje financije kako bi ostale solventne. Međutim, uspješno bankarstvo također se uvelike oslanja na povjerenje štediša, a dok u drugim poduzećima erozija povjerenja klijenata može dovesti do kvarova u budućim poslovnim poslovima i prihodima, samo se u bankarstvu gubitak povjerenja klijenata može brzo pretvoriti u trenutačno uklanjanje depozita koji podržavaju sve prilike za stvaranje prihoda.
Iako do nedavnih kolapsa banaka nije došlo samo zbog povlačenja sredstava štediša, ipak je to imalo ulogu. U slučaju First Republic Banka, štediše su povukle više od 101 milijarde dolara u prvom tromjesečju 2023., što bi bilo više od 50 posto njihovih ukupnih depozita da sredinom ožujka konzorcij banaka nije uložio 30 milijardi dolara u depozite banke. A ovakvi ‘brzo šireći požari‘ u bakama isprva su izazvani lošim upravljanjem imovinom, što se ponekad može otkriti u bilancama banaka.
Kombinacija prekomjernog ulaganja u dugotrajne vrijednosne papire koji se drže do dospijeća, jedan od najbržih ciklusa povećanja kamatnih stopa u novijoj povijesti i strah mnogih deponenata za svoje neosigurane depozite od preko 250 tisuća dolara i njihovo premještanje, rezultiralo je najgorom godinom ikada za propast banaka u smislu ukupne imovine, navodi Visual Capitalist.