Zarađuju li trgovački lanci u Hrvatskoj više nego u Sloveniji? To pitanje nametnulo se posljednjih dana, kada se po uvođenju eura, krenulo s intenzivnim usporedbama cijena proizvoda robe široke potrošnje u dvije države.
S obzirom da su cijene proizvoda u Sloveniji u pravilu niže nego u Hrvatskoj, mnogi su zaključili da su trgovačke marže u Hrvatskoj više te da vlasnici lanaca robe široke potrošnje kod nas više zarađuju.
Je li zaista tako? Kako bi potvrdili ili demantirali tezu, napravili smo analizu prihoda i troškova nekoliko vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i Sloveniji.
Suprotno pretpostavci, ispostavilo se da su troškovi nabave robe u odnosu na ukupne prihode približno jednaki u obje zemlje, te se kreću u visini od 71 do 72 posto prihoda. Isto tako, pridruže li se troškovima nabave robe i ostali materijalni troškovi i usluge trgovački lanaca, u koje primjerice spadaju troškovi prijevoza robe (na što su se nedavno ukazivali u Lidlu da je u Hrvatskoj skuplje zbog razvedenosti zemlje), također nije moguće vidjeti značajniju razliku u financijskim izvještajima. Svi ti pobrojani troškovi, kreću se na razini od oko 80 posto prihoda.
Razlike ipak postoje
Postoje, doduše, neke manje razlike, no u nekim slučajevima su ovi troškovi za jedan ili dva postotna boda niži u Sloveniji, dok su u nekim slučajevima manji u Hrvatskoj. Tako primjerice, gledano u odnosu na ukupne prihode, materijalni troškovi, usluge i nabava robe su najniži u Mercatoru i Sparu Slovenija, dok s druge strane hrvatskom Lidlu i Plodinama na ove troškove odlazi neznatno manji postotak prihoda nego u, primjerice, slovenskom Lidlu i Engrotušu.
Ipak, u jednom segmentu troškovi slovenskih i hrvatskih lanaca znatno se razlikuju. Kao što je bilo i za očekivati, s obzirom na razlike u visini plaća, slovenski trgovački lanci imaju veće izdatke za tu stavku. Slovenski Lidl i Spar, Mercator i Engrotuš na plaće radnika i pripadajuće poreze i doprinose izdvajaju od 11 do čak 15 posto prihoda, dok lanci u Hrvatskoj tek sedam do osam posto.
Upravo zbog toga, u konačnici je i zarada trgovačkih lanaca u Hrvatskoj u prosjeku veća nego od onih u Sloveniji. Dok je omjer EBITDA i prihoda u Sloveniji 0,06 do 0,08, u Hrvatskoj se taj omjer kreće od 0,07 do 0,1. Lidl u Hrvatskoj ima 90 milijuna eura EBITDA na 877 milijuna eura prihoda, dok u Sloveniji na 490 milijuna eura prihoda ima EBITDA od 37,7 milijuna. Najveći hrvatski trgovački lanac na 1,4 milijarde eura prihoda ime EBITDA od 116 milijuna, dok pak najveći slovenski lanac, Mercator na 1,24 milijarde eura prihoda ima EBITDA-u od 75 milijuna eura.
- Najveća razlika u troškovima između slovenskih i hrvatskih trgovačkih lanaca sigurno leži u troškovima plaća. Cijene najma prostora u Sloveniji su također veće nego u Hrvatskoj, ali s druge strane, produktivnost po kvadratnom metru i po zaposlenom je veća u Sloveniji. Primjerice, prihod po zaposlenom u Konzumu je oko 144 tisuće eura, dok je u Mercatoru 156 tisuća eura, odnosno u hrvatskom Lidlu prihod po zaposlenom je 308, a u slovenskom 338 tisuća eura – objasnio je Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar.
Plaće u Hrvatskoj će morati rasti
Osnovni razlog niže produktivnosti u Hrvatskoj je niska gustoća naseljenosti, pa kod nas dominiraju trgovine manjih formata.
- Još jedna razlika između slovenskog i našeg tržišta je to što u Sloveniji Spar i Mercator drže 60 posto tržišta, a diskonteri drže blizu 30 posto tržišta (Hofer, Lidl, Eurospin) pa je pritisak na cijene puno veći. U Hrvatskoj je puno veća konkurencija, ali i razlika u troškovima poslovanja – kaže Teški.
U konačnici će i u Hrvatskoj s vremenom povećati ta koncentracija, no s obzirom na teritorijalnu razvedenost, mali formati trgovina i dalje će prevladavati. Kada je riječ o plaćama djelatnika u trgovini, one će dugoročno definitivno morati rasti, smatra Teški. Već sada, trgovački lanci sve teže pronalaze djelatnike na trenutnoj razini plaća.
- S rastom plaća zaposlenih u trgovini, doći će i do izjednačavanja zarada lanaca u Hrvatskoj i Sloveniji, odnosno profitabilnost hrvatskih trgovaca će se smanjiti i izjednačiti sa Slovenijom – zaključio je Teški.