Komisija je danas predložila godišnji proračun Europske unije za 2025. godinu u iznosu od 199,7 milijardi eura. Navedena sredstva dopunit će se isplatama iz instrumenta NextGenerationEU, koje se procjenjuju na 72 milijarde eura. Ta će znatna financijska omotnica pomoći Uniji u ostvarivanju političkih prioriteta uzimajući pritom u obzir izmjene dogovorene u reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini programskog razdoblja u veljači 2024.,priopćili su iz Europske komisije.
U nacrtu proračuna za 2025. godinu sredstva se usmjeravaju u područja u kojima će imati najveći učinak, a cilj je, tvrde, da Europa postane otpornija i spremnija za budućnost.
– U nacrtu proračuna za 2025. sredstva se usmjeravaju u područja u kojima će imati najveći učinak, u suradnji i u skladu s potrebama država članica EU-a i naših partnera. Cilj je da Europa postane otpornija i spremnija za budućnost, od čega će koristi imati građani i poduzeća Unije. To će se postići poticanjem zelene i digitalne tranzicije i otvaranjem radnih mjesta uz istodobno jačanje strateške autonomije Europe i njezine globalne uloge, a putem Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) omogućit će se potpora ključnim tehnologijama – priopćili su iz Komisije.
Navode i da će se, u skladu s revizijom VFO-a u sredini programskog razdoblja, za 2025. osigurati i kontinuirana potpora sirijskim izbjeglicama u Turskoj i široj regiji te će se nastaaviti podupirati južno susjedstvo, uključujući vanjsku dimenziju migracija i zapadni Balkan. Također, iz proračuna će ići i, kako navode, ‘stabilna i sustavna potpora Ukrajini‘.
Komisija je kao prvotni prioritet EU (u obvezama) navela zajedničku poljoprivrednu politiku za koju će se izdvojiti 53,8 milijardi eura, a za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu osigurat će se 900 milijuna eura kao potporu europskim poljoprivrednicima i ribarima.
Također, 49,2 milijarde eura ide u regionalni razvoj i koheziju za potporu ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji kao i za infrastrukuturu koja je potrebna za zelenu tranziciju i prioritetne projekte Unije. Nadalje, 16,3 milijarde eura osigurat će se za potporu partnerima i interesima u svijetu, od čega 10,9 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), 2,2 milijarde eura za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), 0,5 milijardi eura za Instrument za rast za zapadni Balkan i 1,9 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA)
5,2 milijarde za troškove zaduživanja
Dodatne 4,3 milijarde eura bit će na raspolaganju u obliku bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za Ukrajinu, uz zajmove u iznosu od 10,9 milijardi eura. Nadalje, 13,5 milijardi eura osigurat će se za istraživanje i inovacije, od čega 12,7 milijardi eura za Obzor Europa, vodeći istraživački program Unije; nacrt proračuna uključuje i financiranje Europskog akta o čipovima u okviru programa Obzor Europa i preraspodjelom sredstava iz drugih programa.
Za europska strateška ulaganja osigurat će se 4,6 milijardi eura od čega 2,8 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe u cilju poboljšanja prekogranične infrastrukture, 1,1 milijarda eura za program Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije i 378 milijuna eura za InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, usporedna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije).
Europska će unija za svemir osigurati 2,1 milijardu eura, a najveći dio ovog novca ići će za Europski svemirski program. Nadalje, 11,8 milijardi eura ide za otpornost i vrijednosti, od čega 5,2 milijarde eura za sve veće troškove zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU, četiri milijarde eura za program Erasmus+ radi stvaranja prilika za obrazovanje i mobilnost građana, 352 milijuna eura za potporu umjetnicima i stvarateljima iz cijele Europe te 235 milijuna eura za promicanje pravde, prava i vrijednosti.
Za okoliš i klimatsku politiku ide 2,4 milijarde eura europskog novca, od čega 771 milijun eura za program LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te 1,5 milijardi eura za Fond za pravednu tranziciju. Za zaštitu granica osigurat će se 2,7 milijardi eura, od čega 1,4 milijarde eura za Fond za integrirano upravljanje granicama i 997 milijuna eura (ukupni doprinos Unije) za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Za rashode povezane s migracijama u EU ide 2,1 milijarda eura, od čega 1,9 milijardi eura odlazi za potporu migrantima i tražiteljima azila, a 1,8 milijardi eura za rješavanje pitanja obrane, od čega 1,4 milijarde eura za potporu razvoju kapaciteta i istraživanju u okviru Europskog fonda za obranu te 244,5 milijuna eura za potporu vojnoj mobilnosti.
Nadalje, 977 milijuna eura je za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta, od čega 613 milijuna eura za Program jedinstvenog tržišta te 205 milijuna eura za borbu protiv prijevara i rad u području oporezivanja i carina, a 583 milijuna eura za program ‘EU za zdravlje‘ kako bi se pružio sveobuhvatan odgovor na zdravstvene potrebe građana te 203 milijuna eura za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se omogućilo brzo pružanje operativne pomoći u slučaju krize.
Za sigurnost će se osigurati 784 milijarde eura, od čega 334 milijuna eura za Fond za unutarnju sigurnost, koji će raditi na suzbijanju terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala, a 196 milijuna eura za sigurne satelitske veze u okviru novog Programa Unije za sigurnu povezivost.
Nacrt proračuna za 2025. dio je dugoročnog proračuna Unije donesenog krajem 2020. i izmijenjenog u veljači 2024., uz naknadne tehničke prilagodbe, a cilj mu je pretvoriti Unijine prioritete u konkretne godišnje rezultate.