Na prvom mjestu korupcija, odmah potom inflacija te (ne)dostupnost zdravstvenih usluga tri su najveće ugroze za funkcioniranje hrvatskog društva kako ih doživljavaju hrvatski građani, pokazalo je veliko lanjsko istraživanje agencije Hendal.
Tijekom prošle godine Hendal je svakog mjeseca provodio istraživanja na nacionalno reprezentativnom uzorku hrvatskih građana o raznim društvenim temama koje potencijalno predstavljaju ugrozu za funkcioniranje društva.Istraživanja su se provodila na oko 500 ispitanika, a uzorak je reprezentativan prema dobi, spolu, regiji i veličini naselja. Analiza rezultata kontinuiranih mjesečnih istraživanja ispitivanja ugroze upotpunjena je i nekim drugim Hendalovim istraživanjima koja su omogućila dublji uvid u istraživane teme te je sve zajedno sublimirano jedinstvenim izvješćem koje daje dobar presjek percepcije hrvatske javnosti o brojnim temama te može pomoći oslikati trendove i u ovoj godini.
Gospodarstvo
Unatoč usporavanju rasta inflacije na mjesečnoj razini, tjekom 2023. inflacija se kontinuirano precipirala najvećom ugrozom funkcioniranju društva. Postotak ispitanika koji je inflaciju smatrao vrlo ili iznimno ugrožavajućom kretao se između 83 i 85 posto u sva četiri lanjska kvartala.U trećem i četvrtom kvartalu pak je značajno je porastao udio građana koji iznimno ugrožavajućom (s 38 posto u drugom kvartalu na 44 posto u trećem kvartalu) percipiraju stagnaciju gospodarstva.
Značajna povezana tema je traženje viših materijalnih prava u različitim skupinama radnika koja se odražava u štrajkovima koji su se odvijali u protekloj godini, a izgledno se i nastavljaju u ovoj. Dodatna Hendalova istraživanja pokazuju kako većina građana podupire zahtjeve radnika i javnog i privatnog sektora da im se visina plaće uskladi s rastom troškova života uslijed inflacije. Pri tome značajno je veća podrška radnicima privatnog sektora (80 posto na razini 4. kvartala) nego radnicima javnog sektora (72 posto na razini 4. kvartala). Podrška radnicima privatnog sektora kontinuirano raste u posljednjim mjesecima 2023. Građani također u velikoj mjeri podržavaju i izlazak zaposlenika javnih i privatnih sektora u štrajk, pri čemu ponovno podrška štrajku radnika privatnog sektora značajno veća u usporedbi s podrškom štrajka radnika javnog sektora (u 4. kvartalu 68 posto naspram 59 posto).
Euro i plaćanje bez gotovine
Uvođenje eura na godišnjoj razini ne vezuje se uz veliku percepciju ugroze. Rezultati po kvartalima stabilni su, a uvođenje eura vrlo ili iznimno ugrožavajućima smatra oko 40 posto ispitanika. Hendal je proveo i dodatno istraživanje o navikama preračunavanja valute, koje je pokazalo da se preračunavanje eura u kune prema kraju godine počelo smanjivati. U prvom lanjsko kvartalu 57 posto građana izjavljivalo je da u eurski izsnos kupnji preračunava u kune, dok u četvrtom kvartalu isto navodi 47 posto građana. Iako i dalje možemo tvrditi da oko polovice građana nastavlja s preračunavanjem u kune, trendovi smanjenja i sve bolje adaptacije na novu valutu vidljivi su.
Ono što se također mijenja u pogledu plaćanja eurom jest ostavljanje napojnica. Početkom 2023. (u prva dva kvartala) građani uglavnom navode kako napojnice (ili zaokruživanje cijene na višu prilikom plaćanja) ostavljaju mnogo manje nego ranije (oko 40 posto) dok se njihov udio značajno smanjuje u trećem i četvrtom kvartalu (oko 30 posto), a istodobno značajno raste udio građana koji napojnice ostavljaju jednako ili čak i češće nego ranije.
Sve se više spominje i češće plaćanje bez gotovine, tzv. ‘cashless‘ plaćanja. Iako se u medijskom prostoru javljaju akteri koji naglašavaju prijetnje bezgotovinskog plaćanja, hrvatski građani za sada ne percipiraju tu mogućnost kao nešto ugrožavajuće za društvo te se u prosjeku ono percipira neutralno i stabilno tijekom svih kvartala.
ICT i napredak tehnologije
U prošloj smo godini svjedočili mnogim novim tehnološkim dosezima od kojih je vjerojatno najistaknutije povećanje popularnosti ChatGPT-a i sličnih servisa koji se temelje na korištenju umjetne inteligencije. Rezultati percepcije ugroze pokazuju kako je tijekom 2023. rasla bojazan od umjetne inteligencije koju je vrlo ili iznimno ugrožavajućom u posljednja dva kvartala prošle godine smatralo oko 50 posto građana.
Na istoj je razini i percepcija potencijalnog učinka umjetne inteligencije na radna mjesta. Irena Starman, starija voditeljica projekata u Hendalu, a ujedno i autorica izvješća, zaključuje kako strah od umjetne inteligencije postoji, no još uvijek nije jako izražen. Rezultati pokazuju da građani trenutačno većom ugrozom smatraju općenito sigurnost na internetu, s oko stabilnih 60 posto onih koji tijekom godine navode kako je ona vrlo ili iznimno ugrožavajuća za naše društvo.
Organiziranost države
Analizirajući percepciju ugroze organiziranosti nekih od javnih sustava, najveću percepciju ugroze za naše društvo ima dostupnost zdravstvenog sustava, odnosno liste čekanja. Oko 80 posto građana u svakom kvartalu navodilo je kako je dostupnost zdravstvenih usluga vrlo ili iznimno ugrožavajuća za funkcioniranje društva.
Organiziranost školskog sustava značajno se manje smatra ugrožavajućom te nije bilježila značajne fluktuacije tijekom godine. Oko 55 posto građana u svim kvartalima smatralo je da je organiziranost školskog sustava vrlo ili iznimno ugrožavajuća za naše društvo. Na istoj je razini i rezultat za komunalne usluge čiju organiziranost vrlo ili izuzetno ugrožavajućom smatra stabilnih 57 posto građana kroz sve kvartale.
Korupcija
Od svih tema Hendalova istraživanja, korupcija prednjači po procjeni ugroze za hrvatsko društvo te time dokazuje da je jedna od glavnih tema i problema koje percipiraju i građani. Najviše ugrožavajućim pojavama u društvu za građane su svakako korupcija u politici i sudstvu za koje je tijekom cijele godine oko 85 posto građana smatralo da su vrlo ili iznimno ugrožavajuće, a znakovito je, kako napominje Starman, da prilikom procjene većina građana za obje navedene pojave smatra da su iznimno ugrožavajuće, odnosno daje im najveću ocjenu u percepciji ugroze na ponuđenoj skali (čak 65 posto građana tijekom cijele godine navodilo je da je korupcija u politici iznimno ugrožavajuća, dok stabilnih preko 60 posto isto navodi za korupciju u sudstvu).
Sličan je postotak populacije koji smatra kako su vrlo ili izuzetno ugrožavajuće i korupcija u zdravstvu i u svakodnevnom životu (preko 80 posto). Znakovito, percepcija ugroze korupcije u zdravstvu značajno je pala nakon prvog kvartala (iako je još uvijek vrlo visoka), a korupcija u svakodnevnom životu značajno je rasla prema kraju godine.
Migracije
Rezultati Hendalovih istraživanja upućuju i na povećanu zabrinutost građana uslijed migracija kojima smo kao društvo izloženi. U pogledu migracija građani najugrožavajućim smatraju dolazak izbjeglica s Bliskog istoka (prosječno to smatraju vrlo ugrožavajućim) i percepcija ugroze značajno je porasla u četvrtom kvartalu (69 posto građana u četvrtom kvartalu smatra kako je dolazak izbjeglica s Bliskog istoka vrlo ili iznimno ugrožavajuć, dok je to u trećem kvartalu smatralo 63 posto građana).
Iako u manjoj mjeri, građani također ugrožavajućim smatraju i dolazak stranih radnika u Hrvatsku, što je također značajno raslo prema kraju godine (55 posto građana u četvrtom kvartalu smatra kako je dolazak stranih radnika u Hrvatsku vrlo ili iznimno ugrožavajuć dok je u drugom kvartalu to navodlo njih 48 posto. Premda je dolazak izbjeglica iz Ukrajine uglavnom ocjenjen kao neutralan i ovdje se bilježi značajan rast ispitanika koji smatraju njihov dolazak vrlo ili iznimno ugrožavajućim (oko 44 posto u 3. i 4. kvartalu naspram 35 posto u drugom kvartalu).
Ratovi
Ratovi sami po sebi uvijek predstavljaju objektivnu ugrozu na globalnoj razini, no postoji i subjektivna procjena, ovisno o blizini i vrsti sukoba. U prošlog godini svjedočili smo nastavku rata u Ukrajini te ponovnog intenziviranja izraelsko - palestinskog sukoba. Iako hrvatski građani rat u Ukrajini u prosjeku i dalje smatraju vrlo ili iznimno ugrožavajućim, ta se percepcija značajno smanjuje s protokom vremena. Tako je u prvom kvartalu 73 posto građana smatralo kako je rat u Ukrajini za naše društvo vrlo ili iznimno ugrožavajuć dok u posljednjem kvartalu to iznosi značajno manjih 66 posto. Izraelsko - palestinski sukob na kraju prošle godine vrlo ili izuzetno ugrožavajućem percipiralo je oko 70 posto građana.
Klima
Klimatske promjene općenito se u velikoj mjeri smatraju ugrožavajućim, no ta procjena fluktuira na razini kvartala. Najveća je percepcija ugroze zabilježena u trećem kvartalu (78 posto), da bi se u četvrtom kvartalu vratila na razinu iz drugog kvartala (76 posto). Isti trend pokazuje i percepcija ugroze od prirodnih katastrofa. U trećem kvartalu bila je najviša (81 posto građana smatralo ih je vrlo ili iznimno ugrožavajućim) dok se u četvrtom kvartalu također vratila na razinu iz drugog (oko 76 posto). Ove fluktuacije rezultata Starman objašnjava time što je treći kvartal uobičajeno obilježen vrućinama i požarima, a prošle godine dodatno i potresom u Maroku te poplavama u Libiji, Grčkoj i Kini. Svi su ti događaji svakako utjecali na rezultate za treći kvartal. No i pored toga, važno je zaključiti kako se prirodne katastrofe i klimatske promjene našim građanima ne čine bezazlenima već su itekako svjesni njihove ozbiljnosti.
Buduće točke polarizacije
Rezutlate Hendalovih istraživanja komentirao je i prof. Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Ovo istraživanje upućuje da su hrvatski građani osjetljivi na nove trendove te naznačuje buduće točke zabrinutosti i društvene polarizacije. Prema ovim istraživanjima to su sasvim sigurno migracije bilo da se one odnose na prolazak (ilegalnih) migranata ili dolazak stranih radnika. S obzirom na očekivano povećanje migracija uvjetovano ratnim sukobima i klimatskim promjenama te snažno povećanje useljavanja zbog potreba hrvatskog tržišta rada, očekujemo da će migracija i integracija postati jedna od vodećih društvenih i političkih tema. Konačno, kao eho globalnih trendova kod hrvatskih građana javlja se bojazan zbog razvoja umjetne inteligencije te, osobito, njenog učinka na radna mjesta. Slično kao i u ostatku svijeta, nikome nije trenutno posve jasan obuhvat učinka umjetne inteligencije na radna mjesta ili svakodnevni život pa će dinamika ove ugroze ovisiti o njenom razvoju o razdoblju pred nama i sposobnosti država da taj razvoj reguliraju na odgovarajući način – smatra prof. Galić.