Kotarski: Od Trumpovih carina EU-u najviše će profitirati – Kina

Europski čelnici su na nogama. Jedna odluka dijeli zemlje Europske unije od plaćanja carina na robe koje izvoze u Sjedinjene Američke Države, koje je najavio američki predsjednik Donald Trump nakon što je istim mjerama prošloga tjedna ‘kaznio‘ Kanadu, Meksiko i Kinu. Dvije su sjevernoameričke zemlje na taj potez reagirale protucarinama od 25 posto na američku robu, dok EU na Trumpove ‘nepravedne‘ carine planira ‘odlučno odgovoriti‘, prema izjavama Europske komisije. EU, naime, ‘čvrsto vjeruje da niske carine potiču rast i gospodarsku stabilnost‘, stoga ih smatra ‘štetnima za sve strane‘. Prijetnje carinama na početku tjedna uzdrmale su i europske burze na kojima su u ponedjeljak ujutro cijene dionica oštro pale.

Očito je da se i jedna i druga strana pripremaju za eskalaciju, ističe Kristijan Kotarski, izvanredni profesor na zagrebačkom Fakuletu političkih znanosti. Ključno je pitanje hoće li EU ponuditi ustupke koji bi mogli dovesti do rješenja koja bi zadovoljila i Trumpa i europske proizvođače koji, dakako, i dalje žele imati pristup američkom tržištu.

– Novi američki ministar financija Scott Bessent više je puta istaknuo da carine imaju pregovaračku ulogu. To je alat koji drugu stranu može privoljeti da razmotri dosadašnje postupanje i napravi određene ustupke, na primjer, poveća ulaganja u SAD, proizvodnju u SAD-u i zapošljavanje američkih radnika. Druga stvar jest povećanje trgovine ugljikovodicima, ali problem je što SAD trenutno nema svu potrebnu naftu i plin spremnu za isporuku. Također, problem je i ako morate potpisati ugovor o kupnji nafte ili plina na deset godina, a uvjeti do tada možda više neće biti komercijalni. Problemi su postojeći ugovori članica EU s Norveškom, Alžirom i drugim isporučiteljima plina, tj. ugovori između poslovnih subjekata u energetskom sektoru s obje strane trgovine. Ako idete u veću kupovinu američkog LNG-a, što bi moglo odgovarati i Hrvatskoj gdje se sve više plina dovozi i šalje na susjedna tržišta, postojeće ugovore ne možete razvrgnuti bez penala.

Problem je i kupovanje više američke vojne opreme. Jako je teško ići u tom smjeru ako je s druge strane retorika SAD-a pritisak na Dansku u slučaju Grenlanda. To šalje jako lošu poruku, budući da je Danska lojalan partner SAD-a i kupuje ogromne količine američkog oružja, čemu svjedoči narudžba više od 30 borbenih lovaca F-35. Da bi carine imale učinka, one moraju biti selektivne i dobro ciljane, pogotovo na kineske proizvode u strateškim industrijama poput čipova i biotehnologije koji prijete rušenjem američke tehnološke dominacije. Carinama nije moguće učinkovito rješavati pitanja migracija i ilegalne trgovine narkoticima, pogotovo ne kada su s druge strane bliski saveznici koje takvim potezima možete otuđiti – pojašnjava Kotarski.

Neselektivna protekcionistička politika

Zbog toga Kotarski smatra da će od najavljenih carina Europskoj uniji najviše profitirati konkurencija iz Kine. Iako je Trump uveo carine i na uvoz kineskih proizvoda, one su ipak znatno manje nego što je najavljivao u svojoj kampanji i iznose 10 posto. Kina je trenutno, uz azijsko-pacifičke zemlje kao dio RCEP-a (Regional Comprehensive Economic Partnership), po broju stanovnika najveća zona slobodne trgovine na svijetu. Prema tomu, želi li Zapad stvoriti snažnu protutežu Kini, njezinom usponu i pokušaju da istisne zapadne korporacije u strateškim industrijama poput brodogradnje, električnih automobila, nuklearne tehnologije i umjetne inteligencije, suradnja između SAD-a i EU-a bi trebala biti jača. Carine u tomu ne idu u prilog.

– Ako nemate protutežu u vidu velikog tržišta od milijardu stanovnika koja može poslužiti kao odskočna daska i stvoriti ekonomiju razmjera, ne možete parirati Kini. Ako ćete kroz neselektivnu protekcionističku politiku rascjepkati tržišta Zapada, a to su uz SAD i EU još i Kanada, Japan, Južna Koreja, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo te Norveška, to je dugoročno potez koji slabi američku, ali i europsku poziciju. ‘Pucat‘ ćemo jedni po drugima dok će zadovoljno trljati ruke Kinezi – poručuje Kotarski, dodajući da je potpuno pogrešno uvoditi sveobuhvatne carine, pa i na nestrateške proizvode poput dječjih igračaka i jeftine potrošačke elektronike.

– Time će cijene za američke potrošače porasti, a porast će i inflacija. Neće se napraviti ništa po pitanju povećanja kineskog kapaciteta u naprednim industrijama koji mogu značiti geopolitičku dominaciju – upozorava Kotarski.

Problem će riješiti – Njemačka?

S obzirom na to da je Trumpov cilj kroz carine smanjiti trgovinski deficit između SAD-a i EU-a, EU mora smanjiti dio izvoza u SAD, dok će SAD povećati svoj izvoz u EU. A budući da čak 70 posto suficita EU-a s ostatkom svijeta čini Njemačka, prema mišljenju Kotarskog ona mora razriješiti to ‘zapetljano klupko‘ razvijajući domaću potrošnju. Dodatno, potražnju za njemačkim proizvodima morat će generirati i ostatak Europe.

Na to se danas osvrnuo i njemački kancelar Olaf Scholz, poručivši da se svijet ne treba dijeliti novim trgovinskim barijerama jer od globalizacije imaju koristi svi.

– Bilo bi šteta da zbog zapaljive retorike i želje da se svidite svojoj izbornoj bazi zanemarite ova izuzetno bitna pitanja i otkližete u eskalaciju carina i protucarina, ulazite u trgovački rat, slabite svoje ekonomije, a netko treći sa strane trlja ruke – zaključuje i Kotarski.