Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) tijekom rujna su porasli za 2,8 milijardi kuna ili 1,1 posto na osnovi transakcija, pri čemu se njihova godišnja stopa rasta nastavila ubrzavati te je u rujnu dosegnula 10,7 posto, navodi se u novom HNB-ovom Komentaru monetarnih kretanja za rujan.
Mjesečni rast plasmana u cijelosti se odnosi na kredite koji su prevladavajuća stavka plasmana, pri čemu su snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima (2,7 milijardi kuna). Kao i tijekom nekoliko prethodnih mjeseci, najveći iznosi kredita odnosili su se na poduzeća iz energetskog sektora.
Naime, rast cijena energenata povećava potrebu tih poduzeća za obrtnim kapitalom potičući tako rast potražnje za kreditima. Rast kredita poduzećima na godišnjoj razini pritom se osjetno ubrzao, na 21,4 posto s 17,2 posto u kolovozu.
Krediti stanovništvu blago su porasli u rujnu u odnosu na kolovoz (0,3 milijardi kuna), a njihova se godišnja stopa promjene samo neznatno usporila na 5,5 posto, s 5,6 posto u kolovozu. Nastavio se rast stambenih kredita (0,4 milijardi kuna), dok su se gotovinski nenamjenski krediti smanjili (0,1 milijardi kuna). Pritom se na godišnjoj razini rast stambenih kredita zadržao na 9,4 posto, dok se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio s 3,8 posto na 3,1 posto.
Ukupni depoziti su u rujnu dosegnuli razinu od 408,0 milijardi kuna i bili su veći za 44,1 milijarde kuna u odnosu na isti mjesec 2021., odnosno za 12,3 posto, na osnovi transakcija. Pritom su depoziti kućanstava porasli u istom razdoblju za 22,8 milijarde kuna, odnosno za 9,5 posto, od čega je depozitni novac (novac na transakcijskim računima) porastao za 14,3 milijarde kuna, odnosno za 19,0 posto.