Ulaganja su u početku velika, ali ona na kraju smanjuju troškove, optimiraju operacije i donose nove prihode. Dugoročni je cilj postati organizacija kojom će se drugi operatori poslovne avijacije koristiti za linijsko i bazno održavanje svoje flote
Već trinaest godina aviokompanija Jung Sky leti europskim nebom na čelu s Krešimirom Jungom, suvlasnikom, ali i kapetanom. Od početnih panoramskih letova iznad Brača i Zagreba do kompleksne tržišne poslovne avijacije, kompanija je tijekom godina rasla i razvijala se. Prvi mlažnjak kupljen je još 2011. i od tada slijedi vrijeme dokazivanja i pozicioniranja Jung Skya na europskom tržištu u veoma kompleksnoj industriji. A dokazao se jest, što pokazuju i podaci za prvi dio 2023. kad je tvrtka oborila rekord prema broju letova. Također, još je veća i važnija stvar otvaranje certificirane stanice linijskog održavanja u Varaždinu, što je i bio povod ovom razgovoru.
Krenimo od Varaždina. Certificirali ste tu lokaciju kao stanicu linijskog održavanja, gdje posjedujete hangar u najmu i gdje ste pokrenuli postupak certifikacije za usluge baznog održavanja. O čemu se točno radi, kako to da ste izabrali baš Varaždin?
Krešimir Jung: – Naša je prvotna želja bila uspostaviti organizaciju održavanja zrakoplova u Zagrebu jer je ondje baza naše flote. Međutim, primarni je uvjet za uspostavu bilo kakve ozbiljnije organizacije održavanja zrakoplova hangar, pitanje koje, nažalost, u Zagrebu nismo uspjeli riješiti jer raspoloživih hangara nema, a nema ni razvojnih planova koji bi bili usmjereni na to. Osim što smo u Varaždinu u vrlo kratkom roku riješili najam hangara, važno je napomenuti kako realizacija plana razvoja tog aerodroma uvjetuje uspostavu organizacije održavanja zrakoplova, čime su se planovi, a time i interesi varaždinskog aerodroma i Jung Skya, potpuno poklopili. Osim toga, Varaždin je centar regije s iznimnim, ali još nedovoljno iskorištenim turističkim potencijalom. Kao važan element u razvijanju tog potencijala istaknuta je potreba za formiranjem kompletne infrastrukture nužne za aktiviranje kapaciteta poslovne avijacije kao izvora klijentele visokog turizma, u čemu će Jung Sky svojim operacijama i pružanjem usluga održavanja i opsluživanja zrakoplova imati važnu ulogu.
Koja je razlika između stanice za linijsko i bazno održavanje?
Krešimir Vlašić: – Prije svega u hangaru i djelokrugu obuhvaćenih aktivnosti. Bazno održavanje zrakoplova podrazumijeva kompleksnije radove koji zahtijevaju kontrolirano okružje i stoga je postojanje hangara jedan od ključnih, tj. nužnih, preduvjeta za razvoj takve usluge. Osim toga, za bazno održavanje potrebno je više ljudi i radovi se ne provode cijele godine, nego periodično. Aktivnosti linijskog održavanja jednostavniji su pregledi i manji radovi koji se obavljaju češće i u pravilu ne zahtijevaju veliko ‘rastavljanje‘ zrakoplova, primjerice izvlačenje sjedala, podova i obloga, što je praksa u baznom održavanju. Linijsko održavanje temelji se na testiranju i kontroli ključnih zrakoplovnih sustava te preventivnim pregledima kritičnih zona strukture zrakoplova. Većinu linijskih radova moguće je obaviti u kraćem razdoblju, u redovitim intervalima, i ne zahtijevaju hangarski prostor, osim ako su vremenski uvjeti specifični ili loši.
Uz održavanje vlastitih zrakoplova, hoćete li nuditi uslugu i drugima? I tko bi mogao imati koristi od usluga održavanja?
Krešimir Vlašić: – Prvi je korak potvrditi provođenje aktivnosti na našim mlažnjacima, a zatim to nuditi drugim operatorima poslovne avijacije. Naša je organizacija trenutačno certificirana za linijsko održavanje mlažnjaka tipa Cessna 525, 525A i 525B, no koristi isto tako može imati bilo koji operator jer, čak i kad je riječ o drugim tipovima zrakoplova, naši stručnjaci u Zagrebu i Varaždinu mogu na licu mjesta biti brza i prijeko potrebna podrška organizacijama za održavanje drugih aviokompanija.
Odakle ideja o razvijanju vlastitog odjela održavanja, nije li to skupo? Koji je krajnji cilj?
Krešimir Jung: – Cijelu svoju povijest, sada već gotovo četrnaest godina, Jung Sky ovisan je o vanjskim organizacijama održavanja zrakoplova, što povećava rashode i utječe na fleksibilnost u planiranju operacija. Tu ovisnost sada želimo eliminirati. Ulaganja su u početku velika, ali ona na kraju smanjuju troškove, optimiraju operacije, ali i donose nove prihode. Dugoročni je cilj postati organizacija kojom će se drugi operatori poslovne avijacije koristiti za linijsko i bazno održavanje svoje flote. Želimo i na tržištu održavanja zrakoplova izgraditi reputaciju kompanije s kojom svi žele raditi, baš kao što smo to učinili u segmentu privatnih i poslovnih letova.
Je li teško naći kadar koji se bavi održavanjem zrakoplova? Koliko ćete dodatnih ljudi morati zaposliti?
Krešimir Vlašić: – U svakom slučaju nije jednostavno. Dio smo vrlo konkurentnog europskog tržišta, a ta vrsta stručnjaka definitivno je na cijeni. Općenito gledajući, mehaničari nakon završenog školovanja moraju steći minimalno pet godina iskustva da bi uopće dobili priliku certificirati se i samostalno obavljati radove održavanja na određenom tipu zrakoplova. Pritom postupak certifikacije za određeni tip zrakoplova traje najmanje tri mjeseca. Nažalost, mehaničari ovlašteni za radove na našem tipu zrakoplova u Hrvatskoj su rijetkost, zato smo bili prisiljeni angažirati ovlaštene mehaničare koje smo za svoj tip zrakoplova certificirali u vlastitoj režiji. Trenutačno imamo zaposlena tri vrhunska stručnjaka s ekstenzivnim i dugogodišnjim iskustvom, a kada dođemo do radova baznog održavanja, povećavat ćemo njihov broj.
Potkraj travnja povećali ste broj mlažnjaka u floti. Koliko ih sada imate, o kojim se mlažnjacima radi te što očekujete od novog zrakoplova? Koliko se povećanje prihoda očekuje s dodatnim zrakoplovom?
Krešimir Jung: – Naša flota sada se sastoji od tri mlažnjaka tipa Cessna 525A CJ2. Riječ je o vrlo popularnom mlažnjaku u svijetu poslovne avijacije s kapacitetom od šest putničkih sjedala. Prinova u floti omogućava nam veću fleksibilnost u slaganju rasporeda i svakako još veću raspoloživost, što će posebno razveseliti naše klijente jer najčešće nam upućuju komentar da bi voljeli i češće letjeti s nama, ali da su nam avioni, nažalost – a na našu sreću – stalno zauzeti. Nakon što stabiliziramo operaciju s tri aviona, možemo razmišljati o potencijalnom povećanju prihoda iznad 25 posto na godinu.
S dodatnim zrakoplovom potrebni su i novi piloti? Ima li slobodnih pilota u Hrvatskoj, jesu li teško dostupni i kako ih privoljeti da lete baš za vas?
Krešimir Jung: – Kad je akvizicija novog aviona bila sigurna, počeli smo tražiti pet novih pilota. Priča je vrlo slična kao s mehaničarima. Svi su oni dio otvorenoga globalnog tržišta i prilike im se potencijalno pružaju sa svih strana svijeta. U pravilu radimo isključivo s domaćim pilotima. Nastojimo ih privući pokrivanjem inače prilično izdašnih troškova certificiranja za svoj tip zrakoplova te im nudimo perspektivnu karijeru u kojoj relativno brzo mogu dobiti čin kapetana. Poslovna avijacija za mlade je pilote sjajna industrija jer je tempo takav da godišnje letimo na nekoliko stotina odredišta, vještine i znanja bruse se vrlo brzo, a iskustvo koje se stječe potpuno je drukčije od onoga u redovitoj avijaciji.
Što očekujete od ove i iduće godine, kakvi su podaci?
Krešimir Jung: – Jedna od ključnih značajki poslovne avijacije iz perspektive putnika jest mogućnost odabira polaznog i dolaznog odredišta. Upravo zato Jung Sky svake godine leti na dvjestotinjak aerodroma u više od trideset europskih zemalja te na sjever Afrike. Uz povremene iznimke zbog redovitih servisa i donekle sporije zimske sezone naši su mlažnjaci u pravilu svaki dan u zraku, s prosjekom od dva do četiri leta po avionu dnevno. Zadovoljni smo smjerom u kojem idemo i sretni zbog noviteta u floti, no izbjegavamo upotrebljavati pojam ‘očekivanja‘ jer na naše operacije može utjecati mnogo vanjskih faktora koji nisu pod našom kontrolom. Jedino želimo nastaviti biti tim zadovoljnih zaposlenika ponosnih na sigurnost svojih operacija i kvalitetu usluge koju pružamo.
Cijeli intervju pročitajte u tisknom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.