‘Nemam ni kune u novčaniku‘ fraza je koju ćemo zauvijek ostaviti u 2022. godini. Naime, manje od jednog danas nas dijeli od trenutka kada ćemo se pozdraviti s kunom i dobiti novu valutu kojom ćemo plaćati kavu, račune, gorivo i u kojoj ćemo primati plaću.
Kuna odlazi u povijest, zamijenit će ju euro i time će Hrvatska još jednom dobiti novu nacionalnu valutu - i to nakon 28 godina.
No, dramatičnost i zabrinutost nekih oko promjene valute možda smanji podsjetnik da ovo mnogima nije prva promjena valute. Pa dok neki žale za trenutnom valutom, a drugi mjere prednosti koje donosi euro, u žargonu se i dalje nerijetko spomene ‘koji dinar‘. Jer, baš kao što sada učimo množiti i dijeliti sa 7,5, prije manje od 30 godina ljudi su se morali naučiti koliko je kuna mogu dobiti za dinar.
Prijelazna valuta
Naime, prethodnik i dalje aktualnoj kuni bio je hrvatski dinar. Hrvatski dinari uvedeni su kao privremena valuta 23. prosinca 1991. godine te su bili simbol hrvatske monetarne samostalnosti nakon osamostaljenja Hrvatske. Zamijenili su dotadašnji jugoslavenski dinar, a u to je vrijeme svima dobro poznata njemačka marka, koja je bila najcjenjenija valuta u Europi, vrijedila 55 hrvatskih dinara (HRD).
U početku su uvedene novčanice od 1, 5, 10, 25, 100, 500 i 1000 hrvatskih dinara, a kasnije i one od 2000, 5000, 10.000, 50.000 i 100.000, dok kovanice hrvatskog dinara nisu postojale. Sve novčanice su na prednjoj strani imale lik Ruđera Boškovića, a novčanice od 1 do 1000 dinara imale su na stražnjoj strani prikaz zagrebačke katedrale, dok su one od 2000 do 100.000 HRD imale sliku skulpture Povijest Hrvata Ivana Meštrovića.
Inače, novac u Hrvatskoj ima dugu povijest, a najstarijim hrvatskim novcem smatra se novac Bijelih Hrvata. Također, iako je nedavnu prošlost obilježio dinar, tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Države Hrvatske također se zvala kuna, no njezina najmanja jedinica bila je banica.
Kuna kao službena valuta
Kuna (i lipe) koja nam je danas poznatija i koju ćemo s Novom godinom poslati u povijest, kao nacionalna valuta uvedena je 1994. godine na Dan državnosti (30. svibnja).
Tečaj zamjene bio je 1000 hrvatskih dinara za 1 kunu, a zanimljivo je da kuna skoro nije postala hrvatska službena valuta – umjesto nje smo trebali imati hrvatsku krunu i banicu kao njezin stoti dio. Da će kruna postati nacionalna valuta čak je bilo i objavljeno Uredbom u Narodnim novinama, no odluka se u zadnji čas promijenila.
Naziv kuna inače ima poveznice s ulogom kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Hrvatske, odnosno s činjenicom da je krzno kune bilo sredstvo naturalnog plaćanja, zatim je postala obračunska novčana jedinica i na kraju novac u modernom smislu.
Nova era s eurom
No, valutu koja je mnogima prirasla srcu za manje od 24 sata zamijenit će euro. Time ćemo napraviti još jednu zamjenu službene valute u hrvatskoj povijesti.
Inače, euro je zajednička valuta ukupno 19 država članica Europske unije te se nameće kao jedan od glavnih simbola europske integracije. Uveden je kao obračunska jedinica 1999. godine u 11 država, a 2002. su novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica Europske unije.
Euro je kroz godine uveden u još sedam država članica, a Hrvatska će postati 20 država članica koja ga je uvela kao nacionalnu valutu, odnosno ušla u europodručje.