U gradić s malo više od pet tisuća stanovnika stisnula se respektabilna poduzetnička scena koja uključuje Lipik Glas, Lipički Studenac, Stragatrans, Ribnjačarstvo Poljanu, Poljoprivredu Lipik i druge jake tvrtke, Toplice Lipik, ergelu lipicanaca te Centar umjetne inteligencije, a grad gaji i velike turističke ambicije
Samo sat i pol vožnje od središta metropole nalazi se prekrasan gradić, povijesno poznat po izvorima termalne vode i ergeli lipicanaca. Prije dvije godine u Lipiku je osvanuo i Centar za umjetnu inteligenciju (AI Center Lipik), rezultat rada entuzijasta Dejana Iličića koji je kao direktor razvojne agencije LIRA uspio realizirati projekt koji će tom gradu dati još jednu, suvremenu prepoznatljivost.
S obzirom na veliku popularnost umjetne inteligencije (AI), koja u posljednje vrijeme zauzima medijski prostor, odlučili smo posjetiti izvor toga znanja i vidjeti što mlade generacije IT-ovaca kuhaju na tom polju te imaju li njihovi projekti potencijala da Lipik zajedno s Hrvatskom stave na globalnu kartu AI inovacija, ali i postanu respektabilni poduzetnički projekti.
Naš nas je domaćin Dejan vodio po punktovima u gradu, inkubatorima i poduzetničkim zonama, a nekoliko smo puta i prošetali središtem. Iako je bio radni dan, nismo na ulicama vidjeli više od troje ljudi. Mir i tišina glavna su obilježja Lipika, koji predstavlja idejnu sliku mnogih urbanih ljudi: maknuti se od buke i gungule Zagreba i odseliti u manje mjesto koje ima svu potrebnu infrastrukturu (osim srednje škole i fakulteta).
Ta dva obilježja, međutim, nisu atraktivna samo ljudima srednjih godina koji traže miran kutak u kojem će provesti ostatak života nego i mladim ljudima od dvadesetak godina koji se nakon završetka obrazovnog programa u Centru odlučuju za stalno preseliti u Lipik. A to je, kaže Iličić, glavni cilj cijelog projekta: vratiti mlade ljude koji će u Lipiku, gradu s malo više od pet tisuća stanovnika raspoređenih u 26 naselja, zasnovati obitelj i baviti se poduzetništvom. Trenutačno je na dobrom putu da ostvari taj cilj, samo što se stvari događaju malim koracima i sporijim tempom.
Sustavno zapostavljan
Lokalna zajednica do sada je napravila mnogo; zapravo, napravila je pretpripremu pa Lipik sada treba – i zaslužuje – veću financijsku injekciju. Investitori na pladnju mogu dobiti sve moguće uvjete za realizaciju svojih ideja. Nedostaje još samo opravdanost ulaganja, odnosno financijska računica. Taj nedostatak Lipik dijeli s ostalim kontinentalnim odredištima koja su više instancije i potencijalni ulagači desetljećima sustavno zapostavljali. Pa ipak, Lipikov najveći adut upravo je jaka poduzetnička scena, odnosno velika i srednja poduzeća poput Lipik Glasa, najvećeg proizvođača ravnog stakla u Hrvatskoj, specijaliziranog za automobilsku industriju, koji ima oko 270 stalno zaposlenih i klijente koji uključuju industriju vlakova, poput proizvođača vlakova Bombardiera, te tvornice prestižnih automobilskih marki kao što su Bentley, Lamborghini, McLaren, Aston Martin i londonsko taksi-poduzeće LTI.
Lipička je staklana jedna od najvećih tvornica u toj branši u Europi. Od srpnja 2017. u vlasništvu je talijanske korporacije Isoclima S.p.A., jednog od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih stakala. Tu su i poznati Lipički Studenac, koji proizvodi i puni mineralnu vodu i bezalkoholna pića poput Pepsija, 7-upa, Nare, Inke, koji je kupila slovenska Radenska u vlasništvu češke Kofole pa je Studenac postao Radenska Adriatic; Stragatrans, veliki autoprijevoznik s više od 150 vozila i 200 zaposlenih, zatim Ribnjačarstvo Poljana, Poljoprivreda Lipik itd.
Lipik bi, da nema jakih tvrtki, praktički bio selo. Ipak, najpoznatiji je upravo po Toplicama Lipik, koje su u vlasništvu Požeško-slavonske županije. Toplice su ujedno najveći poslodavac lokalnog stanovništva, a u Pakracu je srednja škola za fizioterapeute, koji često završe na stalnom zaposlenju u Toplicama.
– Opredijelili smo se za visokokvalitetnu medicinsku rehabilitaciju i zdravstveni turizam. U tijeku su radovi na raznim projektima s pomoću kojih ćemo iskoračiti u poslovanju i podignuti Toplice Lipik na novu razinu te postati konkurentni ne samo sličnim ustanovama u zemlji već i u inozemstvu – najavljuje ravnatelj Toplica Goran Pušćenik.
Trenutačno više od 75 posto pacijenata dolazi na HZZO-ovu uputnicu, ostalo su privatni korisnici, no, kako najavljuje Pušćenik, planira se povećati broj privatnih korisnika i realizacijom projekta ‘Fontane‘ (gradnjom novog hotela) postići ravnotežu od 50 posto privatnih i 50 posto HZZO-ovih pacijenata.
Mlađa ekipa
Najbliže je sveučilište u Požegi, no većina mladih odlazi na studij u Zagreb, Osijek i Rijeku.
– Tko želi raditi u Lipiku, danas brzo i lako može pronaći posao. Plaće su u hrvatskom prosjeku i za razliku od istočnijih krajeva Slavonije nije bilo većeg iseljavanja mladih u zemlje EU-a. Raste nam broj obrta i manjih tvrtki. Lipik je 2018./2019. bio među gradovima s najviše povučenih sredstava iz EU fondova – govori direktor razvojne agencije LIRA Darian Husko, koji je na toj poziciji naslijedio Iličića, i dodaje da je do 2013. Lipik slabo iskorištavao mogućnosti povlačenja europskog novca, no dolaskom gradonačelnika Vinka Kasane stvari su se promijenile.
Danas nema natječaja na koje se Grad ne javi u prvim sekundama nakon objave. Dogodile su se i kadrovske promjene, netko je dobio više, netko manje ovlasti, a kako nam je ispričao Iličić, gradonačelnik je, došavši na čelo grada, angažirao mlađu ekipu koja je nekoć u Lipiku bila aktivna u raznim udrugama i na projektima. Pozvao je iz Zagreba i Iličića te novog direktora Toplica, koji su se vratili na njegov poziv.
– Jedan od glavnih prioriteta Grada jest stvaranje poduzetničke klime i poticanje razvoja poduzetništva. U cijelosti je sagrađena poduzetnička zona, sagrađena su tri poduzetnička inkubatora, osnovana je razvojna agencija koja pruža potporu poduzetnicima i investitorima. U sklopu Programa poticanja poduzetništva Grada Lipika poduzetnici su posljednjih godina dobili oko milijun kuna izravnih poticaja. Osnovan je i Centar umjetne inteligencije Lipik, koji osposobljava mlade ljude za tržište rada i za najtraženija tehnološka zanimanja današnjice. S pomoću EU projekta potkraj prošle godine osnovali smo i poduzetnički inkubator i akcelerator umjetne inteligencije u kojem su osnovani prvi startupovi od kojih u budućnosti očekujemo uspjehe i nova zapošljavanja – ističe gradonačelnik Kasana te dodaje da razvoj tehnologije, posebno AI-ja, postaje sve važniji faktor u razvoju Lipika, što je rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta i potaknulo rast broja obrta i tvrtki te razvoj smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta.
– Projekt se provodi tek dvije godine, a rezultati su već vidljivi: zapošljavaju se ljudi koji završe edukaciju, neki su pokrenuli svoj posao. Tvrtka Data Mir u našem poduzetničkom inkubatoru odlično se razvila, ima oko 25 zaposlenih programera. Današnji svijet brzo se mijenja, teško je prognozirati kako će i što biti već za godinu-dvije, ali ulaganje u tehnološki svijet i nove tehnologije ima velik potencijal i vjerujem da će biti onih iz Lipika koji će uspjeti – kaže Kasana.
Spas u EU fondovima
Spomenuo je i turizam kao granu u čiji se razvoj ulaže mnogo vremena i energije. Jedna od ključnih investicija su Terme Lipik, europska investicija vrijedna više od 9,7 milijuna eura. Projekt uključuje obnovu lipičkih znamenitosti kao što je Vila Zinke, koja će postati interpretacijski centar i turistička atrakcija, obnovu Narodnih kupki te uređenje zaštićenoga gradskog perivoja.
– U posljednje tri godine proveli smo niz projekata i ulagali u turizam i poduzetništvo, ali i drugu javnu, društvenu i socijalnu infrastrukturu. Pripremaju se i novi projekti. Jedan od ključnih jest gradnja hotela, Toplice su ga prijavile na nedavni natječaj Ministarstva turizma. Predviđa smještajni kapacitet od 147 ležajeva i 87 soba te vrijedi 15 milijuna eura. Grad Lipik također je prijavio gradnju manjega visokokvalitetnog hotela baštine s četiri zvjezdice. Imat će 11 smještajnih jedinica, odnosno 24 ležaja, prezentacijski centar s izložbenim prostorima te prostor za relaksaciju sa saunom i masažom. Projekt vrijedi gotovo pet milijuna eura – najavljuje Kasana i ističe da je privlačenje novca Europske unije za njih jedini način na koji Lipiku mogu osigurati velika ulaganja u javnu i poduzetničku infrastrukturu.
Lipik je, zapravo, mladi austrougarski grad koji je 1932. prema broju noćenja turista bio na drugome mjestu u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, iza Opatije. Nakon što su se obnovile toplice, ljeti se na bazenima kupalo više od tri tisuće ljudi, više nego što je grad imao stanovnika. Prije Drugoga svjetskog rata Lipik je imao hotel s više od dvjesto kreveta i zatvorene bazene. Nažalost, ključni turistički objekti poput hotela Kursalon i natkrivenoga šetališta Wandelbahn, koji su bili nositelji turističkog razvoja prije rata, još nisu obnovljeni. Hotel je srušen i od tada grad nema hotela, osim smještaja u Toplicama Lipik. Alternativu u četrdesetak privatnih kapaciteta danas popunjavaju polaznici Centra.
Iako to još nije ni blizu situaciji u nekim drugim sredinama, u Lipiku se također mogu vidjeti strani radnici koji rade na građevinskim poslovima, a sve ih je više i u ugostiteljstvu. Gradić je poznat i po mnogo zajednica nacionalnih manjina: osim srpske, tu su talijanska, češka i mađarska, a već deset godina postoji i Udruga hrvatsko-ukrajinskog prijateljstva. Uz pomoć Zajednice Talijana u njega dolaze lovci koji jeftino kupuju kuće, čisto kako bi imali gdje držati stvari. Prazne se kuće, naime, mogu kupiti za deset do dvadeset tisuća eura. S druge strane, u središtu Lipika cijene nekretnina vrtoglavo su narasle. Unatoč tomu teško je pronaći nekretninu za najam jer su polaznici Centra postali stalni podstanari u gradu.
Besplatna edukacija
Iličić kaže da je, kad je osnivao Centar umjetne inteligencije, imao u glavi puno skromniju ideju, na razini IT tečajeva. Nije znao da će sve postati prepoznatljivo i na razini Hrvatske. Možda je najjače u cijeloj priči to što je edukacija za polaznike – besplatna. Imaju pokrivene troškove za šestomjesečno osposobljavanje za programere za primjenu umjetne inteligencije i otvaranje startupa, koje traje više od tisuću sati (šest mjeseci u punom radnom vremenu, 968 i više sati teorijske i praktične nastave). HZZ mjerama osposobljavanja na radu omogućuje poticaje od 15 tisuća eura, a u tome participiraju i Grad Lipik i Požeško-slavonska županija. Na taj način polaznici imaju osigurano oko 500 eura na mjesec za životne troškove, što im je u Lipiku sasvim dovoljno za pristojan život. Smještaj im stoji stotinjak eura na mjesec, a u Toplicama dobivaju kompletan obrok za četiri eura.
– Okupili smo zaista odlične profesore i asistente iz raznih područja umjetne inteligencije, početkom svibnja startala je četvrta generacija edukacije. Velik je interes za osposobljavanje, polaznici dolaze iz cijele Hrvatske, od Dubrovnika do Osijeka, i trenutačno imamo listu čekanja s dvjesto kandidata – objašnjava Iličić.
Jedan je od HZZ-ovih uvjeta za upis nove generacije da se 30 posto prethodne zaposli, što zna biti otegotna okolnost. Tako je, primjerice, Centar čekao pet mjeseci da se sedam polaznika iz prethodne generacije zaposli kako bi mogao nastaviti s edukacijama. Sličnu proceduru prolaze i gejmeri iz Novske, koja svoje programe također provodi u suradnji s HZZ-om. Ipak, kad se podvuče crta, od 67 dosadašnjih polaznika njih 34 pronašlo je zaposlenje. Bez obzira na popularnost koju je stekao u medijima, Centar umjetne inteligencije suočio se i još se suočava s nepotrebnim izazovima. Najprije je trebalo uvesti brzi internet, za što veliki telekomi nisu pokazali interes pa je to učinila tvrtka Pro-Ping iz Virovitice. Centar još nema svoju IT opremu, nego je posuđuje od Novske. Prijavljivao se na razne natječaje, ali procedura je spora.
– Potpisali smo prve ugovore s venture capital-fondovima Feelsgood i Fil Rouge, koji bi trebali pratiti razvoj startupova. Čekamo i HAMAG-BICRO na čijem smo pozivu za akceleratore prošli lani, no to se još nije realiziralo – kaže Iličić.
Njegova je ideja da se u Lipiku sagradi kampus koji će predstavljati zajednicu svih dionika projekta. Grad je za potrebe kampusa nedavno kupio zgradu Osječanke, koja je pripadala Croatia osiguranju, tvrtki koja je prije dvadesetak godina lokaciju zamislila kao centar za edukaciju svoga menadžmenta, no ti se menadžeri nikad nisu pojavili, a zgrada je zjapila prazna.
Ravnoteža između znanosti i poduzetništva
U tom bi se kampusu trebao razviti i prvi laboratorij za umjetnu i kvantnu inteligenciju. Njegov je idejni začetnik Hrvoje Kukina, inače glavni voditelj obrazovnog programa Centra i okosnica znanja o umjetnoj inteligenciji. Po struci je i informatičar i matematičar, na doktoratu je u Beču, gdje se usmjerio na kvantnu umjetnu inteligenciju, novi smjer koji ima vrlo malo stručnjaka u Europi. Kukina se brine o tome da polaznici dobiju najnovija znanja o umjetnoj inteligenciji koja se razvijaju u SAD-u, Kini i Europi; educirao se i na Cambridgeu i Oxfordu. Na predavanjima Centra vrlo često gostuju razni vanjski stručnjaci, među ostalim, iz tvrtki poput Microsofta, ali i direktori iz tvrtki koji studentima drže predavanja o poduzetništvu.
– U prvih pet tjedana polaznici u Centru uče osnovni i napredni programski jezik Phyton. Očekuje se da već imaju predznanje o programiranju. Tu su i kolegiji koji obrađuju područja poput računalnog vida, strojnog učenja, dubokog učenja, NLP-a (obrada prirodnih jezika, nap. a.). Nakon tri-četiri mjeseca polaznici započinju svoje projekte i samostalno se bave temom koja ih zanima. Ove godine uvedena je petotjedna praksa u kompanijama, s mentorima. Jedan je od ambicioznih planova da se u budućem kampusu u Osječanki osnuje prvi laboratorij za kvantnu i umjetnu inteligenciju. Naime, ondje gdje je AI bio prije deset godina, danas je kvantna tehnologija. Ona će omogućiti realizaciju u dan-dva nekih projekata za koje je sada potrebno nekoliko mjeseci i godina razvoja na klasičnom stroju – objašnjava Kukina.
Osim njega, navodno je jedina stručnjakinja za kvantnu tehnologiju u Hrvatskoj Ema Puljak, kći splitskoga gradonačnika Ivice Puljka, koja je magistrirala na FER-u.
– AI-jem će se baviti svi. Mi želimo biti predvodnici kvantne tehnologije – ističe Kukina.
Inače, jedan od njegovih glavnih motiva da se zaposli u Centru i preseli iz Zagreba u Lipik jest to što Centar nudi savršenu ravnotežu između znanosti i poduzetništva. Rad u tvrtkama, kaže, izaziva mu prevelik pritisak i ne sviđa mu se utrka za profitom, a znanstvena zajednica radi po staromodnome modelu i ne daje inovatorima dovoljno slobode.
– Specifični smo po tome što naši polaznici rade za sebe i nakon obuke svi patenti ostaju njihovi, ja nemam ništa od njihovih projekata. Želim da na kraju u Lipiku otvore svoje tvrtke i zaposle ljude, za to imaju punu slobodu. Moto je Centra: ‘Razvijajte što želite, plasirajte kamo smijete‘ – kaže Iličić.
Da se uvjerimo u tu tezu, upali smo polaznicima na nastavu. U učionici je vladala tišina, svi su bili udubljeni u ekrane svojih laptopa na kojima su nešto programirali. Sjela sam u klupu pokraj jednog studenta i pitala ga koji im je zadatak, na što je rekao da izrađuju web-stranicu, što je meni koja sam se opredijelila za društvene znanosti bilo sasvim dovoljno objašnjenje. No polaznici ne uče samo u učionici, možete ih sresti bilo gdje u Centru, gdje god postoji neki stolac ili trosjed; zajedno rade na nekom zadatku.
Nikada nije dosadno
Centar umjetne inteligencije danas se proteže na tri lokacije pa su nas dalje odveli u miniinkubator u kojem urede upotrebljavaju naprednije generacije informatičara, koje su mlađima mentori. Tako smo upoznali Ivana Martinića, 23-godišnjeg vlasnika startupa AI Power Startup koji je razvio dva digitalna sustava za lokalne zajednice s elementima AI-ja. Predstavio nam je sustav e-Prijave kojim se koriste Zagrebačka županija i Grad Zaprešić. Radi se o potpuno digitaliziranoj verziji prijave na javne natječaje. Zahvaljujući njegovoj aplikaciji sva je dokumentacija i komunikacija elektronička, što korisnicima uvelike štedi vrijeme. Umjetna inteligencija pomaže u obradi podataka i izračunu proračuna i troškova. Drugi je sustav e-Projekti, namijenjen u ovoj fazi gradovima i općinama, u kojem se na jednome mjestu nalaze sve informacije o prijavljenim projektima, realizaciji, troškovima i fazama provedbe. Martinić priprema i projekt e-ureda za tvrtke koje će na jednome mjestu imati kompletan CRM, upravljanje ljudskim potencijalima i slično.
– Sustav će vam, primjerice omogućiti da u njega unesete cijeli ugovor iz kojeg će vam umjetna inteligencija izvući i predložiti zadatke koje morate izvršiti prema njemu. Uz to će svaki zaposlenik moći voditi evidenciju o tome što treba raditi, a njegov šef to može nadzirati – opisuje Martinić, inače i dobitnik nagrade za najbolju inovaciju u području globalne sigurnosti koju mu je dodijelio GCSP iz Ženeve, švicarska organizacija za sigurnosnu politiku.
– Aplikacija služi za otkrivanje minskih polja. S obzirom na to da smo išli na sajmove, GCSP je čuo za nas i kandidirao našu ideju. Bili smo prvi među 180 svjetskih projekata, među kojima je bio i IBM-ov – ističe Martinić.
Prije dvije je godine na poziv Ujedinjenih naroda sudjelovao na panelu o inovacijama o sigurnosti na kojem su bili i predstavnici Googlea, Facebooka te FBI-a. – I onda se ja zaljubim u djevojku iz Lipika i preselim. Ovdje vladaju mir i tišina, možda katkad i preveliki, ali nikada nije dosadno – zaključuje Martinić.
U susjednom uredu sjedila je ekipa od pet mladih IT-ovaca, od kojih svaki ima svoj paušalni obrt, ali zajedno rade na sustavu radnog naziva Fizzy, tehnologiji računalnog vida koju razvijaju za Toplice Lipik.
– Do sada su terapeuti ručno pacijentima kutomjerom mjerili udaljenost između zglobova i njihove kutove. Sada se s pomoću AI-ja na ekranu u stvarnom vremenu mogu dobiti precizna mjerenja i na jednome mjestu uvid u postupak rehabilitacije. Sustav još poliramo, još malo pa će biti spreman za tržište – najavljuje Marko Soldo iz Slavonskoga Broda, koji je prije studirao ekonomiju u Zagrebu, a onda odustao od studija i bacio se na programiranje.
Ekipa koja radi na Fizzyju sada će se udružiti u klaster Logic Lane i u pravnom obliku bit će zadruga kako bi imala veći potencijal na tržištu.
Lipik ima sve
Po najvećem suncu, koje nigdje tako jako ne udara kao u ravnoj Slavoniji, otišli smo u posjet i velikom poduzetničkom inkubatoru, zgradi sa šest hala za koju je Grad iz EU fondova povukao 2,8 milijuna eura. Prva je halu zakupila njemačka kompanija Libelle koja je u Lipiku osnovala Data Mir. U ime tvrtke dočekala nas je Ana Novokmet, mlada developerica softvera koja se ujedno bavi organizacijom i administrativnim poslovima te je spona između tvrtke i njemačkog vlasnika, koji je planirao proširenje poslovanja u jugoistočnoj Europi. Zahvaljujući bivšem direktoru koji je iz Marina Sela, umjesto u Makedoniji Nijemci su otvorili tvrtku u Lipiku.
– Naše su primarne djelatnosti zaštita podataka, zaštita od katastrofa, maskiranje podataka te kopije sustava. Ne izrađujemo softvere po narudžbi, nego imamo četiri glavna proizvoda kojima se koriste klijenti diljem svijeta; neki od najvećih su Kaufland i Haribo. Kaufland i Lidl zaštićeni su našim proizvodima – kaže Novokmet.
Libelle AG, inače, ima podružnice u Njemačkoj, Francuskoj i Atlanti. Softveri se razvijaju u Njemačkoj i Lipiku, a u Atlanti je prodaja.
– Sve se više poslova razvoja softvera prebacuje iz Njemačke u Hrvatsku, gdje imamo tri odjela: razvoj, marketing i savjetovanje. Poslodavac zaposlenicima plaća smještaj, topli obrok, putne troškove i nudi fleksibilno radno vrijeme. U planu je razvoj novog proizvoda koji će sve naše dosadašnje proizvode ujediniti u jedan – kaže Novokmet koja je rodom iz Lipika, a u Rijeci je završila Fakultet za informatiku i digitalne tehnologije.
U poslovnoj je zoni osim inkubatora i velika hladnjača, tvrtka Vios koja se bavi metalurgijom te reciklažno dvorište koje je grad sagradio novcem EU fondova.
Za razliku od nekih drugih djelatnosti tempo razvoja tehnologije prilično je neizvjestan pa je teško predvidjeti smjer razvoja projekata i obrazovnih programa. Kako kaže Iličić, sve se mijenja, zato ne možemo biti ‘robovi trenutka‘.
– Najveća je prednost Centra to što ljudi rade što žele i što imaju slobodu i mogućnost otvoriti svoju tvrtku. Glavni je cilj stvoriti ekosustav kakvi postoje u SAD-u i Kini u kojem će od 70 do 80 ljudi razvijati startupove i u kojem će svi zajedno raditi i surađivati. Lipik zapravo ima sve, samo što nitko ne zna za to – zaključuje Iličić.