Sukobi koji nesmiljeno izbijaju diljem svijeta (ili, kako se kolokvijalno nazivaju, geopolitički izazovi) jedan su od najvećih utega za gospodarstvo i na globalnoj i na našoj, lokalnoj razini. Da je ovo godina opreza, vidi se i po proračunima hrvatskih kompanija za ovu godinu, posebno onih manjih, koje su, otkrivaju nam, odlučile racionalizirati troškove. Isto tako, unatoč tomu što je posljednjih nekoliko godina specifično po uvjetima poslovanja, cilj budžetiranja, odnosno financijskog planiranja, uvijek bi trebao biti osiguranje stabilnosti poduzeća, naglašavaju naši sugovornici.
U hrvatskim okvirima, kad se govori o financijskom planiranju i budžetiranju, ono se prije svega povezuje s velikim tvrtkama. Već u kasno ljeto u većim poslovnim sustavima financijski planovi za iduću godinu počinju dobivati konkretne obrise, a u kasnu jesen menadžeri brane proračun pred upravom odnosno nadzornim odborima. Međutim, budžetiranje nerijetko provode i tvrtke sa samo nekoliko zaposlenih. Jedna je od takvih Media Graphics, koja zapošljava troje ljudi. Njezin vlasnik Ratko Knežević kaže kako su oduvijek planirali financije.
– Naše financijsko planiranje, naravno, nije na razini velikih korporacija u smislu izrade zasebnih financijskih izvještaja koje odobrava uprava, što je i normalno jer smo mala kompanija, ali financijski novčani tok itekako je bitan, kao i planiranje trošenja novca, odnosno proračun – ističe Knežević.
Postavljanje cilja
Osim što je poduzetnik, Knežević je i investitor u startupove poput Top Digital Agencyja i OmoLaba. Prema njegovim riječima, budžetiranje je potrebno svim mikrotvrtkama i startupovima, pa čak i fizičkim osobama.
– Jednostavno, moramo biti u stanju znati koliko ćemo otprilike imati prihoda i rashoda jer je financijsko planiranje novčanog toka najvažnije za tvrtkinu opstojnost i razvoj, neovisno o tome je li ona mikro, srednja ili velika. Što se tiče startupova, važnost budžetiranja još je izraženija jer su to kompanije koje izravno ovise o financiranju. Ako novčani tok nije dobro planiran, to može biti kobno za startup jer, nema li budžetiranja, ne znate koliko ćete dugo preživjeti na tržištu, pogotovo ako nemate stalan prihod i još ste u razvojnoj fazi – objašnjava Knežević.
U Leapwiseu, softverskoj tvrtki koja zapošljava dvadesetak ljudi i koja financijski planira od osnutka, svjesni su da je riječ o ključnim dijelovima upravljanja tvrtkom, kaže suosnivačica Mirna Horvat.
– Prednosti budžetiranja uključuju prepoznavanje troškova, planiranje prihoda, bolju kontrolu nad financijama, predviđanje budućih troškova, prepoznavanje potrebnih i nepotrebnih resursa te stvaranje okvira za postizanje poslovnih ciljeva – naglašava Horvat.
Prema njezinim riječima, Leapwiseovoj Upravi proračun je alat za procjenu financijskih posljedica različitih poslovnih odluka i okvir za odlučivanje, a zaposlenicima budžetiranje pomaže u realizaciji ciljeva koje je tvrtka postavila.
Da je budžetiranje potrebno svima, i velikima i malima, slaže se i profesorica na Veleučilištu RRiF Dolores Pušar Banović čije je područje interesa upravo poslovno planiranje i budžetiranje.
– Kako ću znati jesam li postigao cilj ako ga nisam ni postavio? A budžetiranje postavljeni cilj i kvantificira. Što je poslovni subjekt veći, to će proces i elementi budžetiranja biti složeniji. Mikrosubjekti, s druge strane, pripremaju manje složen, jednostavniji proračun s manje uključenih elemenata, ovisno o djelatnosti u kojoj posluju i specifičnostima poslovanja – tvrdi Pušar Banović.
Uvijek može bolje
U posljednjih desetak godina manje domaće kompanije znatno su unaprijedile procese planiranja, pa tako i budžetiranja.
– Promjene su pozitivne, ali uvijek se može bolje i tomu treba težiti. Trendovi rezultata koje je ostvario segment malog poduzetništva, u kojem je 15-ak tisuća poduzeća, u posljednjih desetak godina, a odnose se na rast prihoda, povećanje efikasnosti, likvidnosti i svođenje zaduženosti na više nego razumnu mjeru, upućuje na to da je taj segment iznimno unaprijedio razinu kompetentnosti i izvrsnosti. Također, zbog svoje fleksibilnosti, jer mogu se mijenjati i prilagođavati brže nego veliki i srednji, a nisu nevažni i bez pregovaračke moći kao mikropoduzeća, mala poduzeća zauzimaju vodeću poziciju u hrvatskom gospodarstvu prema inovativnosti i transformacijama – smatra vlasnik tvrtke Konter i Liderov stručni suradnik Nikola Nikšić.
Kako bi budžetiranje trebalo izgledati u praksi i koji su sve izazovi na tom putu pročitajte u ostatku teme tjedna novog tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.