Vlada je na današnjoj sjednici usvojila smjernice i preporuke za energetske uštede za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine. One se temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022., a usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu.
- Kako bi uštedjeli 15 posto plina, usvojili smo smjernice za uštedu energije. To se prvenstveno odnosi na promjene ponašanja građana. Malim promjenama se mogu postići te uštede - rekao je Filipović.
Manje grijanja i LED žarulje
Točnije dokument, koji je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji sa Institutom 'Hrvoje Požar', po pitanju uštede plina sugerira da bi maksimalna temperatura u grijanja, kada počne ogrjevna sezona, trebala biti 21 stupanj. Kada se govori o smanjenju energije za hlađenje preporuča se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva, prenosi Hina. Filipović je istaknuo da se za svaki stupanj niže temperature potroši se tri do pet posto više energije.
Također, smjernice sugeriraju veće korištenje javnog prijevoza te led žarulja i racionalno korištenje rasvjete. Građanima se preporuča da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da ih iskjuče iz napajanja nakon korištenja. Ministar je istaknuo i da se 40 posto ukupne energije kod nas se troši upravo u zgradama.
- Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća - rekao je Filipović, te dodao vjeruje da će spomenute smjernice biti od koristi.
Drugi najugroženiji
Ministar je istaknuo i da se nada se da će i privatni i javni sektor poštovati donesene smjernice.
- Zajednički, sa cijelom Europom, trebamo ići u smjeru ostvarivanja uštede u nadolazećem razdoblju i učiniti sve da sudjelujemo i da pomognemo cijeloj Europi u diverzifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima – rekao je Filipović, navodi Hina.
Inače, Europska komisija svojim planom 'Štedi plin za sigurnu zimu' želi smanjiti potrošnju plina za 15 posto do kraja ožujka iduće godine. Jedan od osnovnih razloga za donošenjem smjernica na razini EU je ideja da države što prije uspiju napuniti skladišta, a Filipović je u utorak nakon sastanka u Bruxellesu istaknuo da je Hrvatska u stanju ispoštovati ovo što je dogovoreno na Vijeću.
Istovremeno, Hrvatska je trenutno druga najranjivija zemlja EU kada je u pitanju nestašica plina s 50 postotnom popunjenosti plinskih skladišta u Hrvatskoj, točnije jednog plinskog skladišta u Okoliju. Od Hrvatske je, kako prenosi Index, lošije pozicionirana samo Bugarska.
Europska komisija je u ožujku predložila da popunjenost skladišta plina do kasne jeseni bude barem 80 posto kapaciteta, a iako je Vlada tada smatrala da je to prekratak rok, sada tvrde da će Hrvatska doseći 90 posto zapunjenosti do početka listopada.
Prosječna popunjenost skladišta plina na razini EU je 67 posto, najviše u Portugalu (100 posto), Poljskoj (98 posto) i Švedskoj (90 posto).