Iza hrvatskih poduzetnika najbolja je godina u povijesti, no u ovoj su se sudarili s novim izazovima poput stagnacije u eurozoni, ulaska Njemačke u recesiju… Čelnici najvećih kompanija tvrde da to ne utječe na prihod i da nije odgodilo ulaganje u nove tehnologije, posebice u umjetnu inteligenciju, kao i u zaštitu okoliša. Kako plove kroz izazove, ispričao je i Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive.
- U dinamičnom okruženju industrije i poremećaja na energetskom tržištu, Pliva posluje dobro i ostvaruje pozitivne rezultate. U nadolazećem periodu imperativ će biti na održivom poslovanju, jačanju svih segmenata farmaceutske proizvodnje i stavljanju novih proizvoda na tržište. U tom smislu, ove smo godine započeli s proizvodnjom električne energije u novoj solarnoj elektrani na našoj lokaciji u Savskom Marofu, izgrađenoj u suradnji s našim partnerom tvrtkom E.ON Hrvatska.
Riječ o najjačoj solarnoj elektrani do sada izgrađenoj u RH koja će moći pokriti 30 posto potreba za energijom na navedenoj lokaciji te istovremeno osigurati uštede od otprilike 20 posto. Uz to, u 2023. na našoj proizvodnoj lokaciji u Zagrebu po prvi puta u povijesti planirana proizvodnja osam milijardi tableta te, ako uzmete u obzir da smo prije 15 godina proizvodili gotovo tri puta manje, te smo u tom kontekstu zadovoljni postignutim.
Ponosni smo što smo zaposlili našeg 3000. zaposlenika, a prepoznati smo i nagradom Zlatni ključ za najvećeg izvoznika iz Hrvatske što je još jedna potvrda našeg poslovanja i zasluga svih zaposlenika. Farmaceutska industrija također je snažno osjetila posljedice recentne globalne krize koja je dovela do pucanja lanaca nabave i opskrbe, ali i velikih energetskih nestabilnosti.
Godinama traje presija na cijene koje se kontinuirano smanjuju pa je nekim lijekovima u zadnjih deset godina cijena pala za više od 50 posto što utječe na kontinuirano smanjenje broja proizvođača farmaceutskih sirovina. Farmaceutska industrija ponajprije očekuje puno od nove europske strategije koja potiče inovativnost i želi proizvodnju, koja je u nekim segmentima proteklih desetljeća otišla na Daleki istok, ojačati u zemljama EU. Istovremeno otvaraju se novi rizici poput nedavnogprijedloga Europskog vijeća kojima se predviđa drastičan rast regulatornih troškova, u nekim segmentima i 200 posto što bi se dodatno negativno odrazilo na održivost osobito generičkih lijekova koji u hrvatskoj i EU predstavljaju više od dvije trećine svih terapija.
Nastavljamo osiguravati stabilan izvoz te je prva polovica godine bila na razini 2022., a najvažnija izvozna tržišta bila su ona SAD-a, kao i druga Europska tržišta poput Nizozemske, Švicarske, Njemačke i Poljske. Očekujemo nastavak pozitivnih trendova te vjerujemo da će prodaja u 2023. biti na razini prošle godine iako se na prihodima vidi snažan utjecaj povećanja troškova proizvodnje i rasta plaća zaposlenih.