Međudjelovanje stalnih pritisaka poput inflacije, troškova i politike erozije cijena ugrožava održivost proizvodnje pojedinih lijekova i njihovu dostupnost na europskim tržištima
Trenutačne prognoze pokazuju da 2023. neće biti manje izazovna od prethodne tijekom koje su velik rast inflacije, troškova energije te posljedično sirovina poduzetnicima i kompanijama znatno otežavali planirano poslovanje.
Problemi izazvani tim faktorima nisu zaobišli ni farmaceutsku industriju, koja je kao jedan od najvažnijih gospodarskih faktora trenutačno u ozbiljnoj situaciji. S jedne strane, naši dobavljači sustavno povećavaju svoje cijene, a troškovi sirovina, prijevoza i energenata dosegnuli su rekordne razine.
S druge strane, ne samo da ne možemo prilagoditi cijene proizvoda, nego podliježemo automatskim mjerama smanjenja cijena, koje prema najavama regulator namjerava dodatno zaoštriti. Mnogim farmaceutskim proizvođačima, pa tako i onima u Hrvatskoj, uz ograničene proizvodne resurse takvi porasti ulaznih troškova dodatno otežavaju proizvodnju i distribuciju lijekova o čijoj dostupnosti ovise milijuni pacijenata u svijetu.
Iako se prema brojnim analitičarima očekuje daljnji rast farmaceutske industrije u 2023. i nadolazećim godinama, jedan od najvećih izazova bit će osigurati stabilnu opskrbu tržišta. Naime, proteklih dvadesetak godina stalan pritisak na cijene prouzročio je iseljavanje brojnih proizvođača u azijske zemlje, gdje su troškovi rada i ulaganja u zaštitu okoliša te regulativne sustave znatno niži od europskih ili onih u SAD-u, pa su tako proizvođači na Zapadu postali ovisni o kompanijama s Dalekog istoka i kompleksnim globalnim nabavnim lancima.
Lijek jeftiniji od tri litre goriva
Iako je Teva jedna od rijetkih kompanija koje više od 90 posto gotovih proizvoda koji se prodaju u Europi i proizvodi u EU, kad je riječ o proizvodnji aktivnih supstancija, čiji je Teva jedan od najvećih proizvođača u svijetu, zbog specijalizacije i stalne optimizacije taj postotak pada na 40 posto.
Farmaceutska industrija jedna je od najreguliranijih u smislu definiranja proizvodnih procesa, materijala i dobavljača, za čiju su promjenu potrebna odobrenja regulatornih agencija, što posljedično utječe na manju fleksibilnost i sporije promjene u slučaju problema. Međudjelovanje stalnih pritisaka poput inflacije, troškova i politike erozije cijena ugrožava održivost proizvodnje pojedinih lijekova i njihovu dostupnost na europskim tržištima.
Inflacija nerazmjerno utječe na cijene generičkih lijekova, koji sami po sebi generiraju bitno manju zaradu zahvaljujući velikoj konkurenciji na tržištu. Primjerice, prosječna je cijena mjesečne terapije generičkog lijeka koji se prodaje u ljekarni u Hrvatskoj 4,38 eura (33 kune), što je danas manje od vrijednosti triju litara goriva. Mnoge zemlje Europske unije već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova te smatramo da je vrlo važno da pronađemo način kako osigurati dostupnost ključnih terapija te zaštititi strateške i gospodarske prioritete.
U kontekstu svega navedenoga, ne možemo se ne osvrnuti i na zakon o dodatnom oporezivanju, odnosno uvođenje poreza na ekstraprofit. Preporuka za dodatno oporezivanje prihvaćena je diljem Europske unije, no za razliku od drugih EU zemalja, ono se u Hrvatskoj neće odnositi samo na kompanije iz energetskog sektora koje su svoje profite ostvarile na visokom skoku cijena nafte, plina i električne energije, nego bi zahvatilo i one poduzetnike čiji je rast prihoda ostvaren zbog prijašnjih investicija ili modernizacije poslovanja.
Svjesni smo kompleksne ekonomske situacije u kojoj se svi nalazimo, no smatramo da je potrebno pronaći efikasniji način kojim bi država regulirala troškove tako da kompanije koje bilježe zdrav rast te već plaćaju porez na dohodak, doprinose, porez na dobit i trošarine ne snose teret. Uvođenje dodatne obveze u ovoj bi situaciji moglo još pogoršati razvojnu klimu i znatno smanjiti investicije.
Bit će još novih radnih mjesta
Unatoč spomenutim izvanrednim okolnostima kontinuirano praćenje trendova te unapređenje poslovne strategije Plivi su omogućili ostvarenje stabilnih rezultata i dodatno jačanje pozicije vodeće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj i regiji JIE.
U idućem razdoblju nastavit ćemo otvarati nova radna mjesta, a imperativ će biti na ulaganjima u novu tehnologiju, održivo poslovanje i jačanje svih segmenata farmaceutske proizvodnje – od istraživanja i razvoja do proizvodnje aktivnih supstancija i gotovih lijekova, koji će u idućem razdoblju omogućiti dodatne iskorake farmaceutske industrije, ali i hrvatskoga gospodarstva.
Ponosna smo članica Teva grupe i na taj način svakodnevno osiguravamo potrebne terapije ne samo za 700 tisuća pacijenata na hrvatskom tržištu, već za njih više od 200 milijuna diljem svijeta koji ovise o našim lijekovima. I dalje smo jedan od vodećih hrvatskih izvoznika, čemu svjedoči i podatak da je gotovo 90 posto naših prihoda ostvareno na stranim tržištima, a na nekima smo od njih i tijekom ove globalne krize uspjeli dodatno ojačati svoje poslovanje.
Trenutačno imamo gotovo 2800 zaposlenih, u ovoj smo godini zaposlili 300 novih kolega. Na našoj lokaciji u Zagrebu djeluju centri dijeljenih aktivnosti i globalni poslovni servisi koji pružaju podršku Tevinom poslovanju diljem svijeta na području financijskih transakcija, informatičke podrške, upravljanja ljudskim potencijalima i nabave te planiramo nastaviti ulagati u njihov razvoj.
Važna odrednica našeg poslovanja jest i pružanje potpore znanstvenim projektima i obrazovanju, dodatnoj edukaciji liječnika i ljekarnika, projektima u lokalnoj zajednici te humanitarni rad i donacije, a posebno smo ponosni na projekte pružanja potpore udrugama bolesnika i nevladinim organizacijama inicijativama poput natječaja ‘Zajedno prema zdravlju‘, u sklopu kojega smo u dvije godine donirali gotovo 53 tisuće eura (400 tisuća kuna).
U svojim aktivnostima nastojimo naglašavati važnost prevencije i pridonijeti podizanju svijesti o važnosti zaštite zdravlja. Posvećenost brizi za zdravlje i dobrobit naših pacijenata i dalje će biti u središtu svega što radimo.